Jadransko-jonski autoput stigao do Čapljine. Kada će do Crne Gore?

Predsjednik Vlade Duško Marković ocijenio je danas na Samitu Zapadnobalkanske šestorke u sjedištu Evropske banke za obnovu i razvoj u Londonu da su iz perspektive Crne Gore prioritetni regionalni projekti Jadransko-jonski koridori i to brza putna saobraćajnica i gasovod kao i modernizacija i širenje željezničke infrastrukture kao preduslov za čvršće ekonomsko povezivanje i kretanje ljudi i robe i vezivanje na evropske koridore.

„Berlinski proces, kao komplementaran procesu ulaska u EU, otpočeo je Agendom povezivanja, odnosno iniciranjem zajedničkih regionalnih projekata u oblasti infrastrukture. Infrastrukturno povezivanje je preduslov jačanja ekonomske integracije, odnosno ukupne konkurentnosti regiona“, rekao je premijer Crne Gore na panel diskusiji, saopšteno je iz Vlade.

Jadransko-jonski autoput je godinama bio tema u Crnoj Gori, ali mu je “slavu” preuzeo onaj od Bara do Boljara, zbog povezanosti sjevera ali i sa Srbijom.

Hrvatska i Bosna i Hercegovina su poodmakli sa izgradnjom te dionice, tako da je autoput već kod Čapljine, na svega par sati vožnje od Crne Gore. Očekuje se da će se on nastaviti preko Stoca, Ljubinja i Trebinja, odakle će se nadovezati crnogorski dio. Kroz Crnu Goru će autoput prolaziti preko Grahova, Čeva, na Podgoricu do granice sa Albanijom. Dio tog autoputa preklapaće se s onim Bar – Boljare.

Životni standard u CG na 45 odsto EU prosjeka

Govoreći o Regionu u kontekstu evropskih integracija predsjednik Marković je rekao svaka od država ima svoju dinamiku kada je riječ o približavanju životnog standarda onom u EU tako da je životni standard mjeren u BDP-u per capita u Crnoj Gori na nivou od 45% onog u EU, dok je za Zapadni Balkan na nivou do oko 30% prosjeka EU.

„Zato je važno jačanje regionalne ekonomske saradnje koja treba da ojača stabilnost regiona, pojednostavi funkcionisanje privreda u regionu i dopinese bržem ekonomskom rastu“ – rekao je predsjednik Vlade dodajući da je na prošlogidšnjem Samitu u inicirano dalje jačanje regionalne ekonomske integracije kroz Donošenje Akcionog plana za regionalni ekonomski prostor šest zemalja zapadnog Balkana zasnovanoh na pravnom okviru CEFTA i našim sporazumima o stabilizaciji i pridruživanju.

„Puna primjena ovog Akcionog plana znači dalje pojednostavljenje trgovine robom i uslugama, veću mobilnost radne snage i istraživača, intenzivnije privlačenje investicija i jačanje digitalne ekonomije u šest zemalja zapadnog Balkana“ – rekao je predsjednik Vlade Crne Gore. Dodao je da smatra da fokus država Zapadnog Balkana u predstojećem periodu treba da bude na eliminisanju necarinskih barijera u međusobnoj trgovini i to kroz skraćivanje čekanja na graničnim prelazima ujednačavanje različitih standarda i dr.

Upitan da predstavi ključne prednosti Crne Gore kao investicione destinacije predsjednik Vlade Duško Marković je rekao da naša zemlja raspolaže razvojnim resursima u oblastima turizma, energetike, poljoprivrede i preradjivačke industrije, da je članica NATO-a i da je daleko odmakla u pregovorima za članstvo u EU sa zakonodavstvom koje je umnogome usaglašeno sa evropskom i sa zakonodavstvom razvijenih ekonomija. Premijer je dodao da je Crna Gora mala otvorena, mediteranska ekonomija, država članica Svjetske trgovinske organizacije, sa konkurentnim poreskim stopama, naričito stopom poreza na dobit od 9 odsto i poreza na dohodak od 9 odosto i 11 odsto. Uz to, rekao je Premijer, Crna Gora nudi brojne pogodnosti i podsticaje investitorima posebno za ulaganje u Sjeverni region i nerazvijena područja.

EBRD: Potrebne decenije da Zapadni Balkan stigne trenutni EU prosjek

Na panelu su učestvovali i premijeri Srbije Ana Brnabić, Kosova Ramuš Haradinaj, Albanije Edi Rama i Makedonije Zoran Zaev kao i predsjedavajući Savjeta ministara Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić.

Ranije danas, u uvodnom obraćanju na otvaranju Samita predsjednik EBRD Suma Čakrabarti je podsjetio da EBRD igra važnu ulogu u sprovođenju nekoliko prekograničnih infrastrukturnih projekata koji će povećati slobodni protok robe, konkurentnost i mogućnosti uvoza.

„Želio bih da iskoristim ovu priliku da promovišem ono što sto ja zovem „meko povezivanje“ na Zapadnom Balkanu. Ključni elemenat je stvaranje jedinstvenog investicionog prostora koji ulkjučuje harmonizaciju zakonodavstava, ukljanjanje netarifnih barijera, poboljšanje dubinskih i horizontalnih veza na tržištu kapitala, digitalizaciju, jačanje regionalne poslovne klime i olakšavanje stranih investicija. Sve ovo će doprinijeti razvoju Regionalne ekonomske oblasti, koja je prihvaćena na samitu u Trstu“- naglasio je predsjednik EBRD.