Kamate na stambene kredite pale najviše u posljednjih deset godina

Poslovanje banaka u Hrvatskoj u 2017. godini obilježilo je smanjenje kamatnih stopa u svim segmentima njihovog kreditnog poslovanja, ali i smanjenje dobiti zbog Agrokora te najveće smanjenje loših plasmana od početka krize 2008, istaknuto je u ponedjeljak na predstavljanju najnovijeg izdanja publikacije – HUB Pregledi.

Ukupno smanjenje kamatnih stopa na kredite tijekom 2017. nominalno je iznosilo između 0,5 i 0,6 odsto, što je najveće smanjenje u proteklih deset godina.

Pritom, kod stambenih kredita, koji su po volumenu i dalje najznačajniji pojedinačni krediti stanovništvu, kamatne stope su pale s prosječnih 4,56 na 3,90 odsto, takođe najviše u proteklom desetljeću.

“U Hrvatskoj imamo još jednu zakašnjelu reakciju, imamo odgođeni izlazak iz recesije, i nakon ove prilagodbe u 2017. Hrvatska se zapravo priključila uporedivim zemljama s visinom kamatnih stopa”, kazao je direktor Hrvatske udruge banaka (HUB) Zdenko Adrović.

Neto dobit banaka smanjena je s 5,1 milijardi kuna u 2016. na oko 3,6 milijardi kuna u 2017., što je pad od 30 odsto, a uveliko usljed rasta troškova ispravaka vrijednosti i rezervidanja zbog krize u koncernu Agrokor.

Pritom, navodi Adrović, najveći dio plasmana je već rezervisan u protekloj godini, stoga se ne očekuje povećanje rezervacija u ovoj godini. Pritom, kaže, prije svega je pitanje što će biti s Agrokorom, a svi se nadaju postizanju nagodbe.

Kako je napomenuo, poslovanje banaka u 2017. godini obilježilo je zaoštreno tržišno natjecanje koje je onemogućilo osjetnije smanjenje troškova poslovanja, a ocjenjuje da u budućem razdoblju jedino povećanje volumena može rezultirati bitno uvećanim prihodima.

Istovremeno, loši krediti bilježe najveći pad od početka krize. Prošlogodišnji iznos prodanih loših plasmana dosegnuo je 8,4 milijarde kuna, a najveći dio prodanih potraživanja, više od 70 odsto, odnosi se na trgovačka društva.

Adrović je naveo podatak da omjer loših kredita u građevinarstvu iznosi 64 ofsto, što znači da su dvije trećine svih plasmana u građevinarstvu loše i ne vraćaju se, i to su manje-više propali građevinski projekti.

“Pri takvom podatku vjerovatno nijedna građevinska firma izvana neće doći u Hrvatsku ulagati u građevinski projekat”, kaže Adrović.

Takođe, kako je navedeno, broj izdanih platnih kartica lani je premašio osam miliona, a ostvareni promet po karticama iznosio je 139 milijardi kuna.

Zaključno, Adrović je ocijenio da su hrvatske banke sjajno kapitalizovane, te da su spremne odgovoriti na praktično svaku potražnju za kreditima.

Kada je u pitanju likvidnost u bankarskom sistemj, naveo je da opšta stopa obavezne rezerve iznosi 12 odsto te da je praktično najviša u EU.

“Želim reći da imamo jedan staromodan i rigidan sistem koji ne odgovara potrebama ni bankarskog sistema ni ekonomije. Zbog toga je još uvijek kod centralne banke blokirano više od 50 milijardi kuna. Dakle, u tom smislu postoji velika rezerva u likvidnosti”, rekao je Adrović.

S obzirom na rast hrvatske ekonomije od tek 2 odsto na godišnjem nivou u zadnjem kvartalu 2017, odnosno 0,1 odsto na kvartalnom nivou, podbačaj na planu investicija, kao i činjenicu da je glavni pokretač rasta BDP-a lična potrošnja, Adrović je poručio da je teško iznijeti prognozu mogućeg porasta kredita u 2018. godini.

“Bankama trebaju prilike za rast volumena, a životno su zainteresovane za rast BDP-a”, poručio je.

Takođe, potrebne su i bolje institucije radi smanjenja rizika, pri čemu se pozitivno gleda na ulazak u eurozonu, iako bi po procjenama direktni gubitak banaka iznosio oko milijardu kuna, no računa se da bi smanjenjem regulatornog troška banke to mogle nadoknaditi.

Istaknuta je i potreba reforme sistema osiguravanja depozita, a u cilju pokretanja ekonomskog rasta značajnija poreska rasterećenja, kao i “Doing business” reforme, u smislu pojednostavljivanja, pojeftinjenja i digitaliziranja usluge države, kao i skraćivanja svih rokova za dobijanje dozvola.

Takođe, kako se moglo čuti, u maju će se moći vidjeti efekti novog načina obračuna kreditne sposobnosti. Naime, uslijed izmjena Ovršnog zakona, zatim Zakona o stambeno-potrošačkom kreditiranju, banke više ne smiju prekoračiti iznos kredita koji neko može otplaćivati, a u slučaju kršenja tih propisa banka može biti i prekršajno kažnjena.

Time je bitno umanjena kreditna sposobnost, pogotovo onih s platama između četiri i šest hiljada kuna, kojima u pogledu stambenog kredita sposobnost pada oko 50 odsto, i postoji vjerovatnost da će se to odraziti na potražnju za kreditima, navode iz HUB-a