Zabrana dizelaša: Presuda njemačkog saveznog suda ohrabriće gradove u ostalim zemljama EU

Odluka njemačkog saveznog suda, prema kojoj gradovi mogu zabraniti vožnju zastarjelim vozilima na dizelsko gorivo, uzdrmala je najveću zemlju EVropske unije i njene automobilske kompanije koje su decenijama miljenici političara i javnosti.

Šokirana je zasigurno i njemačka vlada na čelu s kancelarkom Angelom Merkel. Ona se godinama trudila da na evropskom nivou spriječi poteze koji bi naškodili njemačkim proizvođačima vozila. Međutim, glasovite kompanije poput Daimlera i Volkswagena dobile su težak udarac kod kuće, tamo gdje su ga najmanje očekivale.

Sud nije potpuno zabranio vožnju automobila na dizelsko gorivo, jer oni čine trećinu od ukupno 45 miliona vozila u Njemačkoj.

Preciznije, omogućio je gradskim vlastima da ograniče njihov dolazak u urbana središta, tamo gdje je zagađenje vazduha najveće. Nevolja je što oko 70 njemačkih gradova, prema mjerilima Evropske komisije, muči prekomjerno zagađenje vazduha azot-dioksidom, uzročnikom teških bolesti i prijevremene smrti stanovništva. Za otrovne gasove najviše su odgovorni upravo dizelaši.

Barem 55 njemačkih gradova, prema procjeni medija, trenutno razmišlja o ograničavanju kretanja takvih vozila, kako bi riješili ekološku krizu.

Pokret protiv dizelaša u zagađenim njemačkim gradovima pokrenuo se i u Štutgartu, gdje se nalazi sjedište Daimlera, poznatog po mercedesu.

Gradski oci dugo su se odupirali zahtjevima građana i ekoloških udruženja da sankcionišu sporna vozila. Ipak, zbog snažnog pritiska ekologa neki njemački regionalni sudovi okrenuli su se protiv automobilskih kompanija. Na kraju je i savezni sud Njemcima upalio zeleno svjetlo za istiskivanje iz upotrebe automobila na dizelsko gorivo, jer je to – prema mišljenju suda – prikladan i efikasan način za smanjenje zagađenja vazduha.

Presuda je podigla prašinu u njemačkoj javnosti, a mnogo toga u vezi s njenim provođenjem nije još jasno. Zabrane za dizelaše, u svakom slučaju, neće se dogoditi odmah. Gradovi imaju šest mjeseci vremena za prilagođenje propisa. Savezni sud je dao do znanja kako zabrane treba primjenjivati postupno, vodeći računa i o troškovima koje će imati vozači, pa i proizvođači automobila. Posmatrači vjeruju da će u zabranama, kada stupe na snagu, postojati i neki izuzeci, na primjer za vozila za snabdijevanje gradova i za hitne službe.

Ograničenja se neće odnositi na najnovije automobile na dizelsko gorivo, s emisijskim standardom »euro 6«, koji zadovoljava ekološka pravila Evropske komisije. Ograničiće se vožnja dizelaša starije proizvodnje, koji su se prodavali do kraja 2015, a imaju emisijsku normu »euro 5« ili nižu, prema pisanju medija.

Mnogi se pitaju kako će se ti automobili raspoznavati na ulici, pa predlažu uvođenje posebnih naljepnica za zastarjele dizelaše, prenosi Novi list.

Svojom presudom savezni sud je podstakao njemačku vladu na donošenje posebnog zakona koji bi ograničenje vožnje dizelaša regulisao na nacionalnom nivou. Naime, njemačkoj vladi dosad se nije žurilo s tim poslom, pa ni kancelarki Merkel. Iako je poznata kao »zelena kancelarka«, koja je tokom tri mandata najavila postupno zatvaranje nuklearki te podsticala gradnju elektrana na obnovljive izvore, Merkel se otvoreno protivila zabrani dizelaša. »Upotrijebićemo svu svoju moć da spriječimo takve zabrane«, govorila je još prošle godine kancelarka.

“Za automobilsku industriju ona je lobista broj jedan. U ostalim zemljama ministar ekonomije može lobirati za automobilske kompanije, a u Njemačkoj to je kancelar”, izjavio je Jirgen Reš iz ekološkog udruženja Deutsche Umwelthile, u razgovoru za New York Times.

Posmatrači uočavaju da je odluka saveznog suda došla u trenutku kada kancelarka teškom mukom sastavlja novu koalicijsku vladu i kada se Merkeličina politička era, prema ocjeni njemačkih medija, približava kraju.

Kakav je lom u njemačkoj javnosti izazvala presuda saveznog suda, pokazuje i zapanjenost automobilskih kompanija, koje očito nijesu očekivale taj zaokret. Zbunjeno vodstvo Daimlera isprva nije hjelo da komentariše novu situaciju. No, Volskwagen je saopštii da »ne može shvatiti« presudu, jer ona »prijeti stvaranjem regulatorne zbrke u Njemačkoj, što uznemiruje milione vozača«.

Međutim, zaokret u njemačkoj javnosti i pravosudnim institucijama prema dizelašima je opravdan. Građani su se godinama podsticali na kupovinu dizelaša, uz tvrdnju da manje zagađuju okolinu od vozila na benzin. Javnost je shvatila da su je proizvođači automobila nasamarili, nakon što je 2015. u SAD-u izbio skandal s Volkswagenom, koji je svjesno namještao uređaje za ispuštanje plinova na 11 modela dizelaša, kako bi prikrio njihovo zagađivanje okoliša. Ispalo je da su dizelaši gori od benzinaca.
Njemačke automobilske kompanije, naravno, nisu jedine koje su varale javnost. Na optuženičku klupu došao je i Ford zbog mjernih uređaja koji su uspješno skrivali da njegovi kamioneti ispuštaju otrovne dušične okside u količinama 50 puta većim od zakonski dopuštenih. Zbog sličnog razloga vode se sudski postupci protiv Chryslera i njegovih kamiona Dodge Ram, kao i protiv kompanija Mitsubishi, General Motors i Renault.

Volkswagen je dosad zbog prijevara platio kazne u vrijednosti od najmanje 25 milijardi eura. Prodaja dizelaša u svijetu naglo pada. Proizvođači već nekoliko godina troše milijarde eura da bi kupcima starijih dizelaša obavili popravke – ali to im nisu jedini izvanredni troškovi. Usporedo s time ulažu milijarde eura u razvoj električnih automobila, koji bi trebali postupno zamijeniti vozila na motore s unutarnjim izgaranjem. Pariz, Madrid, Mexico City i Atena planiraju izbaciti dizelska vozila do 2025. Francuska i Britanija planiraju potpunu zabranu automobila na dizelsko i benzinsko gorivo do 2040.

Presuda njemačkog saveznog suda, očekuju promatrači, ohrabrit će onečišćene gradove u ostalim zemljama Europe da počnu dizelaše istiskivati iz upotrebe. Odluka njemačkog suda je pozitivna jer potvrđuje da u društvu postoje puno važnije stvari od profita automobilskih kompanija. Ta će presuda, vjeruje portal Politico, utjecati i na promjenu običaja njemačkih građana, koji će u gradovima s jako onečišćenim zrakom morati više koristiti javni prijevoz, a manje svoje miljenike na četiri kotača.