Balkanu treba više novca iz EU fondova
Ukoliko Evropska unija zaista želi da se područje bivše Jugoslavije približi ostatku kontinenta, mora da omogući tim državama da koriste novac iz strukturnih fondova Evropske unije ili da dobiju neku drugu bespovratnu razvojnu pomoć, smatra Dušan Reljić, šef briselske kancelarije NJemačkog instituta za međunarodne odnose i bezbjednost (SWP) u Berlinu.
Reljić je, u intervjuu za novo izdanje Magazina Biznis, ocijenio da proširenje EU treba da donese postepeno ekonomsko i političko izjednačavanja prilika u državama kandidatima sa prosječnim stanjem u Uniji, ali da nova Strategija, nažalost, ne sadrži najvažnije moguće sredstvo za podsticanje takvog približavanja, a to je pokretanje bespovratne razvojne finansijske pomoći za region.
Oko 60 odsto svih investicija u Bugarskoj, prema njegovim riječima, potiče iz strukturnih fondova EU, a Hrvatska će tokom naredne tri godine primiti oko 12 milijardi eura bespovratne razvojne pomoći od Unije.
“Nasuprot tome, ostale zemlje u regionu najvećim dijelom moraju da se još više zadužuju da bi finansirale, ako ne razvoj, onda barem očuvanje sadašnje infrastrukture”, navodi Reljić.
Istovremeno, kroz otplatu ranije uzetih kredita i veliki manjak u trgovinskom bilansu, iz regiona se, kako dodaje, stalno preliva znatan dio društvenog proizvoda u središnje članice EU.
Reljić ukazuje i na nizak privredni rast čitavog regiona Zapadnog Balkana.
“Ako se nastavi sadašnji prosječni godišnji rast društvenog proizvoda od dva do tri odsto, regionu će biti potrebno više od pola vijeka da dostigne prosječan nivo društvenog proizvoda u zemljama EU”, ističe on, pozivajući se na zaključak Svjetske banke.
Kako dodaje, Srbija, Bosna i Hercegovina i Makedonija još nijesu dostigle vrijednost društvenog proizvoda koju su imale prije početka raspada Jugoslavije, a nazaduje i prirodni priraštaj stanovništva.
