Brisel želi da dobit centralnih banaka ide u kasu EU, a ne u nacionalne budžete
Kako bi zakrpila budžetsku rupu nakon izlaska Velike Britanije iz članstva, Evropska komisija namjerava da “zgrabi” u riznice 19 centralnih banaka eurozone.
Kako navodi Financial Times, Evropska komisija juče je na redovnom sedmičnom sastanku raspravljala o modelima novih finansijskih izvora nakon što 2019. članstvo u EU napusti Ujedinjeno Kraljevstvo, drugi najveći činilac evropskog budžeta.
Promjena statuta ECB-a
Jedna od kontroverznijih ideja o kojoj razmišlja Brisel jeste plan da se dobit Evropske centralne banke (ECB) – umjesto prema 19 centralnih banaka država koje koriste euro – preusmjeri u budžet Evropske unije koji stupa na snagu 2021. godine. Prema proračunu EK, taj bi izvor donio 56 milijardi eura u sedam godina. “To je jedna od lako ostvarivih ideja za budžet”, izjavio je FT-u jedan evropski diplomata, prenose agencije.
Neimenovani zvaničnik iz jedne od članica eurozone izjavio je kako su započele konsultacije između vlade i centralne banke oko transfera dobiti u Brisel. Podsjetimo, nacionalne centralne banke dioničari su u ECB i imaju pravo na dobit monetarne vlasti eurozone. Iz ECB-a su stoga poručili kako bi ideja Komisije zahtijevala izmjenu statuta. Naime, nacionalne centralne banke dobit uplaćuju u nacionalne budžete. “Nacionalne vlade odlučuju šta će učiniti s tim novcem”, dodaju iz Frankfurta.
Kritičari takve ideje naglašavaju kako se radi o nestabilnom izvoru prihoda. Osim toga, mogao bi i razljutiti centralne banke koje su vrlo osjetljive na zadiranje izvršne vlasti u njihovu nezavisnost. Budžet Evropske unije teži hiljadu milijardi eura, a većinu novca uplaćuju države članice.
Svega petina dolazi iz takozvanih vlastitih izvora, u šta se ubrajaju prihodi od carina i poreza na dodatu vrijednost. Nakon izlaska Velike Britanije, godišnje će trebati da se nadoknadi 15 milijardi eura kako bi zajednički budžet zadržao finansijsku snagu. U Evropskoj komisiji nedostatak britanskog doprinosa pokušavaju premostiti kombinacijom pronalaženja novih izvora finansiranja s jedne strane te ušteda s druge. Pregovori o budžetu za sljedeće sedmogodišnje razdoblje uvijek su nezgodni zbog “vječnog spora” između bogatijih i siromašnijih članica.
Dodatne komplikacije
Međutim, ove godine pregovori će biti dodatno zakomplikovani Brexitom te s time povezanim stavom nekoliko bogatijih članica, poput Austrije i Holandije, da ne treba povećavati nacionalne doprinose. Naime, manjoj Evropskoj uniji je potreban i manji budžet, argument je tih država. Novac treba pronaći i za ideju francuskog predsjednika Emanuela Makrona o instrumentu koji bi štitio od pada investicija u članicama eurozone tokom ekonomske recesije.
Vodeći protivnici te ideje su Holanđani i Finci koji traže da članice više porade na stabilizovanju javnih financija, a ne da dobiju dodatan pristup evropskom finansiranju. Kako bi odgovorila na Makronovu ideju, Komisija će u maju objaviti plan o “fiskalnoj stabilizacionoj funkciji”. Radi “omekšavanja” protivnika, Brisel razmatra model koji bi kombinovao bespovratna sredstva i kredite s niskim kamatnim stopama.
