Rad nedjeljom nije ekonomski opravdan

Profesor zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Ljubo Jurčić smatra da rad nedjeljom ne doprinosi pozitivnim efektima ekonomske aktivnosti na bilo kojem području pa tako ni u trgovini, a još manje u proizvodnji što je, naglasio je, potvrdila i ekonomska teorija.

“Sva ekonomska proučavanja, za koja su neki dobili i Nobelovu nagradu, pokazuju da potrošnja zavisi od raspoloživog dohotka građana i da, s druge strane, radno vrijeme tokom sedmice mora omogućiti da kupe potrebna dobra i usluge. Radno vrijeme u rasponu od 8 do 20 sati ne šteti, ali ni ne donosi nešto posebno ekonomskoj aktivnosti. Rad cijele dane u subotu i nedjelju nije imao nikakve efekte na ekonomskoj i trgovačkoj strani, ali je imao negativne efekte na sociološkoj, ljudskoj strani i uticaju na porodicu”, upozorio je Jurčić na Konferenciji o društvenim aspektima slobodne nedjelje na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu, prenosi Poslovni dnevnik.

Upitan može li zabrana rada nedjeljom dovesti do otpuštanja radnika, Jurčić je odgovorio kako poslodavci nijesu radnike zapošljavali iz socijalnih razloga, već ih zapošljavaju onoliko koliko im je potrebno za obavljanje njihove djelatnosti, njihov prihod zavisi od potrošnje, ona o dohotku, a ne o nekom dodatnom radnom vremenu trgovine.

Na upit treba li to pitanje rješavati Ustavni sud, Jurčić je odgovorio kako se samo u Hrvatskoj to “izdramatizovalo”.

Naveo je da se u Sloveniji, Austriji, Njemačkoj, pa čak i Italiji ne radi ni subotu popodne, a kamoli u nedjelju. I to, dodao je, nije ustavno, nego pitanje radnih odnosa i vremena koje se može jednostavno urediti Zakonom o radu ili Zakonom o trgovačkoj djelatnosti.

“Nikakvih negativnih efekata neće biti (ukine li se rad nedjeljom), vidimo da se to pitanje ‘vuče’ od 2002. i da, uprkos radu subotom popodne i nedjeljom, padamo na dno Europe, a Slovenija, Mađarska, Austrija i Italija koje ga nemaju, rastu brže i razvijenije su nego Hrvatska. Na vlastitom primjeru imamo dokaz da rad subotom popodne i nedjeljom apsolutno ne pridonosi gospodarskoj aktivnosti, dodao je Jurčić.

Bivši državni sekretar, demograf s Katedre za demografiju zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Marin Strmota ustvrdio je da je niz opštih i specifičnih faktora koji su vezani uz život ljudi na jednom području.

Specifični faktori su sociopsihološki i utiču na svakoga, a pogotovo uslovi na tržištu rada koji čine velik dio života i pokazuje se, prema istraživanjima, da diktiraju fertilitetne intencije i pokazuju koliko će ljudi imati djece i prema tome kroje svoje životne odluke.

Preduzetnik Hannes Keller je, govoreći o njemačkim iskustvima, naglasio da je neradna nedjelja zaštićena ustavom i da je to slobodan dan za građane, porodicu, svakog pojedinca.

Nedjelja bi morala ostati slobodna, jer rad nedjeljom nije ekonomski opravdan. Češka je u decembru prošle godine odlučila da nedjelja mora ostati slobodan dan i mislim da se ona nikada ne bi trebalo žrtvovati ekonomskim interesima.

Međutim, uvijek mogu postojati izuzeci da, na primjer, šest mjeseci na obali trgovine koje prodaju životne namirnice i važne su za turizam ostaju otvorene. No, poručio je, u prvom redu treba biti osigurana zaštita slobodne nedjelje.