Najjači talas kineskih investicija u regionu tek predstoji

Kineske kompanije posljednjih godina u zemljama regiona ostvaruju ono što su najavili još 2012: Značajne infrastrukturne investicije, sa očiglednim ciljem jačanja ekonomskog pa i političkog uticaja na globalnoj ekonomskoj pozornici gdje su im Amerikanci glavni konkurent.

Nedavna odluka da će Pelješki most graditi kineska kompanija China Road and Bridge Corporation (CRBC) a koja već uveliko gradi prvu dionicu autoputa u Crnoj Gori, značajno je odjeknula u kineskim poslovnim krugovima, kaže za portal Investitor Siniša Malus, urednik poslovnog portala SEEbiz, posebno upućen u kineske investicije i planove.

“Iz naše perspektive pridaje se simpatično velika težina tom poslu. Sasvim je jasno da će taj posao biti vjetar u leđa za mnoge kineske investicije u Hrvatskoj koje se već mjesecima ‘kuvaju’, pa i one u Luku Zadar, ali i neke druge o kojima ćemo tek pisati”, navodi Malus.

U kineskim političkim i poslovnim krugovima smatra se da je Jugoistočna Evropa, a posebno Hrvatska, strateški važna u izgradnji projekta “Jedan pojas, jedan put” s obzirom na to da je smještena na raskršću Evrope, Azije i Afrike te blizu susjednog Crnog mora, Egejskog mora i Jadranskog mora. Hrvatska je bogata prvoklasnom geografskom lokacijom i ima sedam morskih luka gdje mogu pristajati i najveći brodovi.

Kroz Luku Zadar teret može dosegnuti cijelu Evropu, a zadarska regija generalno je određena kao glavna kineska strateška baza u Hrvatskoj. Turizam, pretovar tereta i trgovina glavni su hrvatski aduti u kontekstu suradnje unutar inicijative “Jedan pojas, jedan put”, smatraju Kinezi.

“Naravno da iz Brisela, a posebno iz Berlina kineske ambicije nisu pretjerano simpatične. Sigurno je da ima laganog pritiska da se Kineze nekako zaustavi ili barem ograniči. No, ovdje sve zavisi od “primaoca poruke”. Pokazalo se, naime, da neke države, poput Poljske ili Mađarske, u posljednje vrijeme i Grčke, mogu ostvariti značajne pomake u odnosima s Kinom i privlačenju kineskih investicija. Dakle, ne vrijedi ona luzerska krilatica ‘ne možemo jer se protivi EU’. Upravo spomenute države dokazuju da rješenja postoje, pod uvjetom da vodite nešto hrabriju politiku”, smatra Malus.

Saradnja Kine sa 16 bivših socijalističkih zemalja Europe, koja je počela 2012. na prvom forumu u Varšavi, dio je golemog kineskog projekta za prometno i gospodarsko povezivanje zemalja euroazijskog kontinenta, kopnenim i morskim putem.

“Riječ je o novom Putu svile, odnosno projektu ‘Jedan pojas, jedan put’. U tom sklopu Kina u saradnji s gotovo 70 zemalja planira uložiti 1.000 milijardi dolara u gradnju puteva, željeznica, luka i ostale infrastrukture. Prema ocjeni analitičara, to je jedan od najvećih projekata u svjetskoj istoriji. Novi Put svile pokazuje da se središte ekonomskog razvoja seli sa Zapada na Istok. Kina se pretvara u vodeću ekonomiju u svijetu i na evroazijskom kopnu, a povezivanje s tom zemljom Evropi će širom otvoriti vrata za novi ekonomski zamah”, kazao je Malus.

Malus je i komunikacioni menadžer u poslovnom udruženju Chinese Southeast European Business Association (CSEBA), koja ima zadatak da bolje poveže poslovne ljude i projekte regiona i Kine.

“Iz kontakata koje u CSEBA-i svakodnevno imamo s potencijalnim kineskim investitorima možemo reći da se trenutno nalazimo u fazi zamaha. Postoje značajni interesi za investiranje u različite sektore hrvatske ekonomije. Jedna divovska kineska kompanija upravo bih ovih dana trebalo da potvrdi niz investicija u Hrvatskoj i regionu u koje će ući u idućih nekoliko godina. To će svakako biti signal i ostalima koji još preispituju investicijske odluke. Razlog je jasan. Kinezi ipak najviše vjeruju – sebi”, zaključio je Malus.