Kamen – izvozni potencijal Crne Gore
Investitori iz regiona su u prethodnom periodu iskazali veliko interesovanje za građevinski kamen sa područja Crne Gore, naročito iz primorskog dijela, pa u Ministarstvu ekonomije vjeruju da će postojeće inicijative prerasti u vrijedne investicije.
Od 26 mineralnih nalazišta na teritoriji naše zemlje, čak 20 čeka da bude valorizovano kroz eksploatacije. Kako je Dnevnim novinama rečeno u tom Vladinom resoru, do toga bi moglo doći nakon stvaranja neophodnih uslova sa državnog i lokalnog nivoa.
“Očekujemo da će postojeće inicijative prerasti u vrijedne investicije i dodatno privući investitore ne samo iz regiona Zapadnog Balkana, već i šire”, kazali su u Ministarstvu.
Ipak, na pitanje Dnevnih novina da li u skorije vrijeme planiraju izdavanje koncesija za mineralne sirovine koje se još ne koriste, nijesu precizno odgovorili.
“Državnim planom eksploatacije mineralnih sirovina predviđena je izrada opšteg plana i plana eksploatacije pojedinih nalazišta, koja podrazumijeva sve lokacije, vrste i kvalitet, kao i ovjerene rezerve”, naveli su u Ministarstvu, pozivajući se na Državni plan eksploatacije mineralnih sirovina od 2019. do 2029, koji treba da bude izrađen do kraja ove godine.
Na teritoriji Crne Gore, od utvrđenih 26 lokacija sa mineralnim sirovinama, trenutno se eksploatiše šest mrkolignitni ugalj, mrki ugalj, ruda crvenog boksita, ruda olova i cinka, arhitektonski ili ukrasni kamen i tehničko-građevinski kamen.
Ranije su, kako ukazuju u Ministarstvu, eksploatisana nalazišta devet sirovina. U pitanju su cementni laporac, tuf i ruda barita u Pljevljima. Opekarska glina vađena je takođe u Pljevljima, ali i u Beranama, Bijelom Polju, Kolašinu, Danilovgradu i Tivtu. Bentoniti su dobijani iz Crmnice, bigar iz Šavnika, ruda bijelih boksita na Cetinju, šljunak i pijesak glacijalnog porijekla vađeni su na Žabljaku, a morska so u Ulcinju.
“Deset vrsta koje nijesu eksploatisane odnose se na treset, naftu i gas, rude žive, hroma, titana, gvožđa, bakra, a tu su i dolomiti, kvarcni pijesak, rožnaci i gips”, istakli su u Ministarstvu.
Prema preliminarnim podacima za ovu godinu, u januaru je izvezeno 6,9 miliona eura obojenih metala, a u februaru 12 miliona. Što se tiče prošle godine, vrijednost izvezenog obojenog metala je bila 71,9 miliona eura ili 19,35 odsto od ukupnih 371,5 miliona eura izvoza.
“Prije dvije godine, kada je izvoz bio 325,8 miliona eura, obojenih metala je izvezeno 19,34 odsto ili 63 miliona eura. Dakle, procentualno učešće u ukupnom izvozu za 2016. i 2017. godinu je ujednačeno, iako vrijednost u apsolutnom iznosu 2017. raste za oko devet miliona eura”, zaključili su u Ministarstvu.
