CRBC otvara firmu u Hrvatskoj
Kineski CRBC, koji u Crnoj Gori gradi dionicu prvog autoputa, osniva kompaniju u Hrvatskoj kako bi realizovao nove projekte.
Procjenjuje se da bi hrvatske kompanije mogle isposlovati i do 40 odsto udjela u realizaciji projekta Pelješkog mosta, koji je dobio CRBC na tenderu. Od toga do pravog stanja – mali je korak. Ko će u saradnji s Kinezima pronaći svoj interes, razjasniće se u predstojećim pregovorima. Očekuje ih sa zanimanjem prilično velik broj zainteresovanih hrvatskih firmi, piše Poslovni dnevnik.
Presudna ‘ulaznica’
No, otvara se i dodatno pitanje odlučujuće za obim ekonomske saradnje, koja je, gledajući dosadašnje investicije Kine u Hrvatskoj skromna, iznosi svega 30-ak miliona eura. Tiče se mogućeg dodatnog podsticaja, kako za glavnog izvođača Pelješkog mosta, firmu China Road and Bridge Corporation (CRBC) u druge projekte u Hrvatskoj, tako i u odnosu na druge zainteresovane investitore iz Kine za ulaganja u RH, a sve zbog “ulaznice” koji su dobili u vidu Pelješkog mosta.
S procjenama na tu temu ne žele se upuštati u Hrvatskoj gospodarskoj komori, koja ima aktivnu ulogu u uključivanju hrvatske ekonomije u taj strateški projekat. No, ako je suditi prema poslovnim razgovorima predstavnika hrvatske ekonomije s prvom ekipom CRBC-a, jer je to pitanje već tematizovano, potencijalna ulaganja u njihovom fokusu iznose i do 300 miliona eura. Pritom bi CRBC mogao biti “lokomotiva” i za druge potencijalne ulagače iz Kine, a da interes postoji svjedoči i podatak da tokom maja na razgovore dolaze i predstavnici kineske državne željeznice.
Poslovni saznaje da je CRBC sa svjetskim referencama za gradnju mostova, nakon sklopljenog ugovora za gradnju Pelješkog u vrijednosti 2,08 milijardi kuna (bez PDV-a), u neformalnim razgovorima s predstavnicima ekonomije već prezentovao i dodatni dio svoje strategije. Tako je otvoreno deklarisana njihova spremnost za talas investicija u nove projekte hrvatske ekonomije.
Uloga kineske banke
Što se tiče kapaciteta za ulaganja u Hrvatsku, navodno je posrijedi protivvrijednost posla koji su ugovorili na Pelješkom mostu. Za razliku od njega – budući da je 85 odsto finansiran bespovratnim novcem EU, u slučaju drugih projekta spremnost za ulaganja više vežu uz projekte koji nemaju predviđeno EU finansiranje. Više su zainteresovani, tvrde upućeni, za projekte koje oni finansiraju zatvaranjem konstrukcije uz pomoć kineske izvozne banke EXIM, a preko koje se finansira i gradnja crnogorskog autoputa.
U prilog tome, a što znači i za potrebe dugoročnijeg poslovanja u Hrvatskoj, kao i u saradnji s pojedinim hrvatskim firmama kroz mogući zajednički nastup na tržištu EU, poznavaoci upućuju i na to da CRBC radi na registraciji firme u Hrvatskoj.
U sklopu razrade planova za Pelješki most ovih dana kreću s konkretnim pregovorima s kooperantima. Sudeći prema iskazanom interesu zasad zabilježenom u Komori, na svoj dio “kolača” na tom projektu već čeka 30-ak preduzetnika. Pritom to nikako nije konačni broj.
Poslovni piše da interes raste – svaki dan se javljaju firme koje žele saradnju s Kinezima, od onih sa svojom građevinskom operativom i industrijom do brodogradnje kao i pružalaca usluga u sektoru turizma i trgovine. Uz to, Komora je u Splitsko-dalmatinskoj županiji upravo završila listu svih projekata gdje Kinezi mogu investirati, a uglavnom su infrastrukturnog karaktera.
