Jadransko-jonski autoput

Jadransko-jonski autoput će finansirati Evropska komisija

Podijeli

Predsjednik Vlade Duško Marković je na konferenciji za medije održanoj nakon Samita EU – Zapadni Blakan u Sofiji poručio da sa zadovoljstvom i velikom sigurnošću može reći da je Samit uspio i da će njegovi rezultati biti vidljivi u vremenu koje dolazi.

„Crna Gora ima razloga da bude zadovoljna, što smo u Deklaraciji na naše insistiranje dobili, i da kažemo, perspektivu ključnog razvoja, ključnog infrastrukturnog projekta, tzv. „plavog autoputa“ ili Jadransko-jonske ceste. Na naše insistiranje, koje je započeto još u Londonu, taj put je ušao u evropsku agendu, agendu evropskih transatlanskih koridora koje će finansirati Evropska komisija i, rekao bih, da je to dobra vijest za Crnu Goru, za svakog građanina, za privredu, za poslodavce i ukupne naše perspektive“, rekao je Marković.

„Ovaj Samit nije samo uspio zbog toga što se održava nakon 15 godina Samita EU – Zapadni Balkan koji se održao u Sofiji, već kao što sam rekao, i po njegovim rezultatima. Danas smo bili po prvi put u prilici da vidimo da napori EU kada je u pitanju Zapadni Balkan, njegova evropska i sveukupna perspektiva, su dali rezultate i, danas možemo reći da nikada nije izvjesnija i nikada nije sigurnija evropska budućnost, kako Crne Gore, tako i ostalih zemalja Zapadnog Balkana, kandidata za članstvo u EU“, rekao je premijer Marković.

Naveo je da je danas u Sofiji usvojena i Deklaracija u kojoj su definisani principi, mjere i politike koje će u ovom smislu pratiti čitav proces. Kao veoma važnim ocijenio da se u njoj prepoznaje energija i zemalja članica EU, ali i zemalja Zapadnog Balkana da je pretvore u realna očekivanja i u realne potrebe građana cijelog regiona.Pored toga, na Samitu je bilo riječi o ekonomskim perspektivama, agendi povezivanja, infrastrukturnoj i digitalnoj agendi, kao i kretanju i povezivanju mladih ljudi u regionu i u Evropi u cjelini

„Dakle, govorili smo, ne samo o povezivanju unutar regiona Zapadnog Balkana, nego i o povezivanju Zapadnog Balkana sa EU. Ono što je sasvim izvjesno je da najveći dio, rekao bih, gotovo sve je na nama zemljama Zapadnog Balkana, da uradimo posao koji je neophodan da bi imali priliku da dotaknemo ili osvojimo evropske vrijednosti koje baštini EU. Zbog toga su naše obaveze na polju vladavine prava, reforme pravosuđa, borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije, naravno kada je u pitanju Crna Gora i druge zemlje – sloboda medija, nešto što mora biti u fokusu svih politika. Jasno sam danas rekao da Crna Gora u ovom trenutku ima odgovore na tako teška i izazovna pitanja. Čak i na one probleme koji nam se nameću, a nijesmo svjesni zbog čega i odakle nam dolaze, ali sasvim sigurno znamo da na njih trebamo naći odgovor“ – poručio je predsjednik Vlade.

Kako je istakao, bilateralni susreti sa predsjednicima holandske i finske Vlade, sastanci sa kancelarkom Merkel, kao i sa izvršnom direktoricom Svjetske banke, predstavljali su priliku za razgovore o onome što je Crna Gora postigla, ali i onome što su njene mogućnosti i o njihovom pretvoranju u realnu vrijednost Crne Gore i svakog njenog građanina. U tom smislu, naveo je da ga je veoma obradovala ocjena napretka Crne Gore, njena uloga u regionu i odnos prema evropskim vrijednsotima i politikama EU, ali i očekivanja da o vitalnim pitanjima demokratije i političkog sistema, mora postojati jasan i brz odgovor.