Trampov udar na Njemačku: Carine na strane automobile 25 odsto

Podijeli

Dok već i carina na čelik i aluminijum pogađa automobilsku industriju, američki predsjednik se sad ciljano okreće protiv uvoznih automobila, prije svega onih iz Njemačke.

Američki predsjednik Donald Tramp je i službeno naložio ministarstvu trgovine da provjeri mogućnost uvođenja carina na uvoz ličnih i teretnih automobila, kao i na dijelove za njih. Prvi zadatak je provjeriti da li uvoz vozila predstavlja „opasnost za nacionalnu bezbjednost Sjedinjenih Američkih Država”, objavio je Tramp u Vašingtonu, piše Deutsche Welle.

Američki predsjednik poziva na istragu na osnovu člana 232. Ukaza o proširenju trgovine (Trade Expansion Act) iz 1962. jer on smatra kako „ključne industrije kao što su automobili i dijelovi za automobile imaju odlučujuću ulogu u snazi naše nacije”. No tu nije tek pitanje da li uvoz Mercedesa, BMW-a ili Poršea ugrožava nacionalnu bezbjednost, nego ako je to razlog, onda američki predsjednik takve carine može nametnuti tek svojim ukazom bez saglasnosti zastupničkih tijela. Na osnovu takve „nacionalne sigurnosti” je Tramp nedavno proglasio i nametanje carina na uvoz čelika i aluminijuma.

Makar bi se to trebalo tek još „provjeriti”, teško je vjerovati da se neće naći „dokaza” kako strani automobili potkopavaju nacionalnu bezbjednost. Američki ministar trgovine Vilbur Ros tvrdi kako „ima dokaza” koji ukazuju da je uvoz automobila iz inostranstva decenijama „potkopavao našu automobilsku industriju”. Zato najavljuje „temeljnu, poštenu i transparentnu istragu” njegovog ministarstva „da li takav uvoz slabi našu industriju i utiče na nacionalnu bezbjednost.”

Ishod takve istrage Tramp je na svoj tradicionalan način već najavio na Twitteru: „Ubrzo će stići velike vijesti za naše velike američke radnike automobila. Nakon mnogo decenija kada ste gubili svoja radna mjesta jer su odlazila u inostranstvo, čekali ste dovoljno dugo!”


List Wall Street Journal procjenjuje kako bi carine na uvoz automobila iznosile do 25 odsto. Ukupan namet će svakako zavisiti od toga u kojoj mjeri se pojedini modeli proizvode u samim SAD, a makar i američki proizvođači daju proizvoditi u inostranstvu, na taj način će to najviše pogoditi upravo evropske i njemačke automobilske koncerne. Japanski i korejski proizvođači u svojim pogonima u SAD-u proizvode oko 70 odsto vozila za tamošnje tržište, kod Europljana je to tek oko 30 odsto. To će biti težak udarac evropskim i njemačkim proizvođačima kojima je tržište SAD na drugom mjestu po važnosti u svijetu, odmah nakon Kine.

Borba protiv stranih automobila je svojevrsni “krstaški pohod” ovog američkog predsjednika. „Ako EU želi još više povećati već ionako ogromne namete i prepreke američkim kompanijama koje tamo posluju, jednostavno ćemo podići carine na njihove automobile koji slobodno teku u SAD. Čine nemogućim da naše automobile (i više od toga) tamo prodajemo. To je velika neravnoteža u trgovini!”, pisao je Tramp u martu ove godine.

Naravno da i u Evropi postoji određen broj „kauboja” koji maštaju o američkom automobilu, ali njihov broj doista nije velik: kada je riječ o Njemačkoj, prošle, 2017. godine, je oko milion i 350 hiljada Amerikanaca kupilo Mercedes, BMW ili neko od vozila koncerna VW, makar tu treba reći i da je oko 800 hiljada tih vozila došlo iz pogona njemačkih koncerna u Alabami (Daimler), South Carolini (BMW) ili Tennesseeju (VW).

Obzirom na trenutno slabu vrijednost eura, američki proizvođači se doista muče naći barem nekog kupca u Njemačkoj za svoja vozila. 2017. je prvi put registrovano ravno 496 vozila marke Cadillac i 1.026 vozila marke Chevrolet gdje se barem može naći i vozilo s kojim još ima nade da se može naći parkirno mjesto u njemačkim gradovima. No i kada je riječ o potrošnji goriva i obradi, čak se i kod luksuznih američkih automobila mnogi neugodno iznenade kad sjednu u njih.

U šezdesetima su i mnogi Evropljani maštali o ikonama američke automobilske industrije kao što je to bio Ford Mustang. Današnji modeli u Evropi jedva nalaze kupce.

Konačno, i poznati voditelj britanske emisije o automobilima Jeremy Clarkson je u svojoj knjizi napisao: „Evropljani će prije priznati da imaju polnu bolest nego američki automobil.” Američke carine na evropske automobile će jedva tu nešto promijeniti, osim što će voditi novoj eskalaciji trgovinskih sukoba.