Vraćanje kilometraže na autima da bude krivično djelo

Ove godine u Hrvatsku je uneseno 31.800 polovnih automobila iz EU s prosječnom kilometražom od oko 135.000 kilometara.

To je službeni podatak, ali ko kupcima garantuje da su pređeni kilometri stvarni, da kilometraža nije vraćana? Niko sa sigurnošću, piše Večernji list.

Priznao je to indirektno prošle sedmice Evropski parlament, izglasavši izvještaj o manipulacijama s brojačima kilometara kod prodaje korišćenih auta u kojem se predlažu zakonska i druga rješenja za sprječavanje nezakonite prakse i da se te prevare odrede kao kazneno djelo u EU.

Prema istraživanju ADAC-a, gotovo svaki treći polovni automobil prodat u Njemačkoj ima vraćenu kilometražu. Istraživanja su pokazala da su prevare s pređenim kilometrima češće u slučajevima prekogranične prodaje vozila.

Između 30 i 50 odsto uvezenih polovnih vozila imaju namještene brojače, a Hrvatska je u toj grupi zemalja s 40 odsto uvezenih vozila.

Traži se od država članica da se takve prevare tretiraju kao kazneno djelo i za osobu koja traži izmjenu brojača i za onu koja to izvrši. Evropski parlament procjenjuje da namještanje brojača kilometara stoje države EU između 6,6 i 9,6 milijardi eura godišnje.

“Hrvatska je među zemljama koje su posebno pogođene tom prevare. Otkad smo ušli u EU, naši ljudi masovno kupuju auta na zapadu. Procjene EU pokazuju da je na nacionalnim nivoima zahvaćeno između 5 i 12 odsto vozila, a u prekograničnoj trgovini zahvaćeno ih je između čak 30 i 50 odsto”, kaže euro-parlametarka iz Hrvatske, Biljana Borzan.