Nova kategorizacija za crnogorske plaže
Direktor Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom iz Budve Predrag Jelušić, u intervjuu za Dnevne novine i Pobjedu najavio je novu kategorizaciju na crnogorskim plažama, koja će se primjenjivati od naredne godine.
“Strategijom održivog upravljanja plažama koja je urađena za Morsko dobro, predložena je nova kategorizacija kupališta, pa ćemo pored dosadašnjih hotelskih i javnih, u svakom primorskom gradu imati ona za ciljane grupe gostiju kao što su izletnička, porodična, pet firendly, nudistička i sportsko-rekreativna kupališta”, naveo je on.
Jelušić kaže da je planom objekata privremenog karaktera u zoni morskog dobra za period od 2016. do 2018, definisano 359 kupališta duž crnogorske obale.
“Javnim pozivom za davanje u zakup do danas je ustupljeno 330 kupališta, i to 102 na teritoriji opštine Herceg Novi, 23 u Kotoru, 21 u Tivtu, 99 u Budvi, 44 u Baru i 41 u Ulcinju”, istakao je Jelušić.
U proteklom periodu fokusirali su se, kaže, na inoviranje postojećeg modela upravljanja plažama, vodeći se uspješnim praksama, a sa ciljem da se obezbijedi kvalitetna turistička ponuda, konkurentna sličnim destinacijama na Mediteranu i u skladu s dugoročnom vizijom turističkog razvoja Crne Gore.
“Naime, hrvatski konzorcijum koji čine Hotelsko i destinacijsko savjetovanje iz Zagreba, Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu iz Opatije, Urbanistički institut Hrvatske i kompanija Proficiscor iz Zagreba, za JP Morsko dobro izradio je Strategiju održivog upravljanja plažama kojom je nakon analize postojećeg stanj a na crnogorskim kupalištima predložena nova kate gorizacijaza organizaciju kupališta. Primjenom ove strategije u programima i planovima od 2019. godine, obezbijedićemo tematizaciju kupališta u skladu sa turističkim trendovima i potražnjom. Tako ćemo, pored dosadašnjih hotelskih i javnih, u svakom primorskom gradu imati ona za ciljane grupe gostiju kao što su izletnička, porodična, pet firendly, nudistička i sportsko-rekreativna kupališta. Za svaku kategoriju propisaće se specifični standardi i uslovi za opremanje”, objasnio je Jelušić.
Objašnjava i zbog čega je bitno obnavljanje plaža na crnogorskoj obali, te da li je moguće da se taj proces i dalje obavlja prirodnim putem.
“Potreba obnavljanja ili prihranjivanja plaža javila se kao odgovor na pitanje nedovoljne prirodne održivosti pojedinih plaža. Većina plaža na otvorenom moru ima održivo ili suficitno prirodno snabdijevanje pje ščanim materijalom, ali imamo određeni broj onih posebno u Bokokotorskom zalivu gdje je potrebno njihovo konstatno prihranjivanje”, kazao je Jelušić.
Kada je u pitanju zona Boke, ističe on, gotovo da nema prirodnog donosa pješčanog agregata, a morske struje neprekidno ruiniraju obalu i odnose pijesak.
“Praksa razvijenih pomorskih i turističkih zemalja u ovoj oblasti je vještačko nadomještanje gubitaka pješčane mase na deficitnim plažama. Većina tih zemalja ide korak dalje: ne samo da obnavljaju gubitke pijeska, nego nasipanjem pješčanog agregata značajno povećavaju površine plaža u odnosu na njihove prirodne kapacitete. Nasipanje plaža nije samo potreba turista, već se time štite i postojeći obalni zidovi i utvrde. Prilikom prihranjivanja plaža, JP Morsko dobro isključivo koristi prirodni materijal i posebnu granualiju za svaku plažu, a nakon odobrenja koje izdaje Agencija za zaštitu prirode i životne sredine”, objašnjava Jelušić.
Potrebne su nam, dodaje, nove plaže, naročito u Boki koja je sad pod dodatno pooštrenim kriterijumima različitih stepena zaštite.
“Izgradnjom novih turističkih kapaciteta, stvara se dodatni pritisak na postojeće plažne površine, pa je JP Morsko dobro prepoznalo potrebu kompletiranj a turističke ponude naše zemlje kroz izgradnju novih plažnih površina, posebno u barskoj i hercegnovskoj opštini u kojima imamo značajan manjak prirodnih plažnih površina za postojeće i planirane infrastrukturne kapacitete. To pokazuju i rezultati analiza postojećeg stanja u pomenutoj Strategiji održivog upravljanja plažama, jer u ovom trenutku i na ovom stepenu razvoja turizma, Crnoj Gori nedostaje oko 200.000 kvadratnih metara”, ističe Jelušić.
Jelušić je Pobjedi kazao da najviši zakup plaže košta 110.000, a najniži 200 eura.
“Što se tiče cijene zakupnine po aktuelnom planu objekata privremenog karaktera u zoni morskog dobra od 2016-2018. najvišu cijenu ponudio je zakupac plaže Trsteno u opštini Kotor i ona iznosi 110.000 eura. Najniža zakupnina kupališta je u opštini Herceg Novi u iznosu od 200 eura”, kazao je Jelušić.
Smanjuju broj privremenih objekata koji ruže obalu
Što se tiče privremenih objekata koji ruže izgled obale, odnosno šetališta, Jelišić naglašava da su se planom objekata privremenog karaktera za period 2016-2018. godine potrudili da broj privremenih lokacija maksimalno redukuju duž cijele zone morskog dobra.
“Namjeravamo da pri izradi novog plana, koji bi trebalo da stupi na snagu 1. januara 2019. godine, taj broj dodatno smanjimo, posebno na lokacijama gdje već postoje ili su predviđeni ugostiteljski objekti visokih standarda kao i hoteli sa četiri, četiri plus i pet zvjezdica. Taj trend, kako sam već objasnio, počeli smo da primjenjujemo u Sutomoru, ali slijedi i Budva, Ulcinj. Ove godine očekujemo i novitete u standardima i izgledu samih privremenih objekata, na koje će i u zoni morskog dobra i u zoni lokalnih samouprava saglasnost na vizuelno i funkcionalno rješenje davati glavne gradske arhitekte”, istakao je Jelušić.
