Ekspanzija gradnje: U Crnoj Gori 122 hiljade stanova više nego domaćinstava
Monstat je utvrdio da Crna Gora ima 122.462 stana više nego što ima porodica. Uz to, tada je bilo 59 hiljada praznih stanova i skoro 62 hiljade stanova koji su se koristili u sezoni ljetnjoj ili zimskoj. Od 2011, kada je bio popis, nastavljena je izgradnja stanova nesmanjenom brzinom.
Predsjednik Odbora udruženja građevinarstva i industrije građevinskih materijala Privredne komore Mile Gujić tvrdi da je teško dati precizne informacije kolika je zarada investitora, jer cijene gradnje konkretno u Podgorici (a i u drugim gradovima) zavise od kvaliteta lokacije, infrastrukture i drugih parametara koji utiču na tržišnu cijenu stanova, piše Pobjeda.
“Prema analizi koju smo radili za potrebe naše firme za jednu lokaciju na Starom aerodromu u Podgorici gdje je u pitanju izgradnja stambeno poslovnog objekta površine 9.000 metara kvadratnih dobili smo slične podatke onima koje je dao Monstat”, kazao je Gajić koji je zaposlen u firmi Normal kompani.
On tvrdi da je cijena gradnje bila oko 700 eura po kvadratu, dok je prodajna cijena bila u prosjeku 890 eura.
Prema riječima Gajića prosječna zarada investitiora kada se odbije PDV bila je oko 150 eura po kvadratu .
Iz kompanije Normal tvrde da na cijenu koštanja utiču različiti faktori, isto tako i profit zavisi od više činilaca.
“Mi kao investitori u obavezi smo da pribavimo sredstva za finansiranje projekta, a sam projekat podrazumijeva sljedeće troškove: kupovina zemljišta, izrada projektne dokumentacije, komunalno opremanje, gradnja, prateći i nepredviđeni troškovi”, kazali su iz kompanije Normal.
Iz kompanije Čelebić ističu da je nezahvalno komentarisati metodologiju Monstata i prosječno izračunatu cijenu izgrađenog kvadratnog metra, ako je jasno da na tržištu nekretnina postoje značajne oscilacije u cijeni izrade projekta, kupovine zemljišta, obračuna komunalija ili materijala koji se ugrađuju. U ovoj kompaniji tvrde da posljednjih godina na tržištu nekretnina u Crnoj Gori postoji pojava krajnje nelojalne konkurencije.
Ekonomski analitičar Predrag Drecun tvrdi da je odnos ponude i tražnje stanova bio povoljniji prije nekoliko godina i misli da se ulazi u zonu zasićenosti. Smatra da je to dobar posao za pojedinca, ali sa aspekta društva nije.
“Tržište nekretntina će se stabilizovati na neki normalni iznos profita. Uz prosječnu cijenu koštanja kvadrata od 700 eura, građanin može kupiti stan u izgradnji po hiljadu eura za kvadrat. Ostaje dovoljno profita za građevinare, ali ovo postaje društveni problem. Dobar dio tih stanova ostaje neiskorišćen i nerentiran, tako da se radi o velikoj sumi umrtvljenog kapitala. Treba razmisliti o respekivnoj politici davanja građevinskih dozvola, jer je šteta društvena ogromna”, ocijenio je Drecun i dodao da se zbog migracija prodaju uglavnom dobre lokacije.
Prema njegovim riječima ako se pogleda prirodni priraštaj u Podgorici, nema razloga da se gradi toliko stanova, ali su kupci iz drugih djelova države, čime se Crna Gora regionalno destabilizuje.
“Kad bi se te umrtvljene pare investirale u razvoj softvera, turističkih kapaciteta, male proizvodnje, poljoprivrede, možda bi bilo bolje”, ističe Drecun.
