Kako je Harley-Davidson očitao lekciju o patriotizmu Donaldu Trampu

Koliko god se američki predsjednik Donald Tramp trudio prikazati proročanskim spasiteljem Sjedinjenih Američkih Država i njihove ekonomije, a posebno prijateljem i pokroviteljem tamošnjeg biznisa, potezi koje vuče i politike koje provodi uglavnom izazivaju kontroverzne i upitne efekte.

To ga, od samog početka mandata, dovodi u konfliktne situacije kako s pojedinim američkim kompanijama i njihovim šefovima, tako i s američkim vanjskotrgovinskim partnerima, piše Tportal.

Najnoviji primjer je sukob koji se rasplamsao između Trampa i legendarnog proizvođača motocikala Harley-Davidson. Kompanija, sa sjedištem u gradu Milvokiju, ovih dana je najavila da će dio proizvodnje prebaciti u Evropu, što je, sudeći po nizu oštrih komentara u društvenim medijima, razbjesnilo predsjednika Trampa.

Tako se među prijetnjama koje su izašle ispod prstiju američkog predsjednika našla i ona da je to “početak kraja” Harley-Davidsona, kao i upozorenje da će ih oporezovati “kao nikad dosad”. Daleko je to od prividne idile koja je krasila odnos Trampa i Harley-Davidsona prije godinu i po.

Ljebav prije par godina

Neposredno nakon početka mandata, Tramp je u Bijelu kuću pozvao čelnike kompanije, kao i čelnike njenih sindikata. Tramp je tada Harley-Davidson proglašavao “pravom američkom ikonom” i “jednom od najboljih”, a Harley-Davidson je dobro poslužio kao pozadina za fotografije koje su trebalo da simbolizuju američku industriju.

Puna usta američke industrije bila su predsjedniku Trampu i kad je prije nekoliko sedmica najavio uvođenje carina na uvoz čelika i aluminijuma iz Evropske unije, Kanade i Meksika. EU je uzvratio protivmjerama uvodeći carine na američke proizvode vrijedne gotovo tri milijarde eura. Na “klizavom putu” se našao i Harley-Davidson, jer su upravo motocikli te kompanije spadali među proizvode na koje je uvedena nova carina.

Prema izjavama koje su došle iz same fabrike, nove carine bi u prosjeku podigle cijenu motocikala za oko dvije hiljade eura po komadu. Kako su Harley-Davidsonovi motocikli u Evropi ionako relativno dosta skuplji nego u SAD-u i kako su generalno relativno skupi u odnosu na ostale proizvođače, jasno je zašto se američka kompanija odlučila na potez koji je na kraju razljutio Trampa.

Evropsko tržište važno za kompaniju

Evropsko tržište, kao drugo po veličini pojedinačno tržište, vrlo je osjetljivo za Harley-Davidson. Kompanija više od 60 odsto svojih proizvoda prodaje na matičnom američkom tržištu, dok je udio evropskog u globalnoj prodaji nešto veći od 15 odsto. No, za razliku od američkog tržišta, koje je već nekoliko godina u ozbiljnom padu – od 2014. do prošle godine prodaja je smanjena za 15 odsto dok je evropska prodaja relativno stabilna. Prošle godine je prodato tek nešto manje od 40.000 motocikala, koliko i godinu prije, a brojke su prethodnih godina bile i niže.

Negativan trend nije ništa novog za Harley-Davidson. Kompanija se nakon ekonomske krize prije deset godina nikad nije uspjela vratiti u zlatno doba e iz sredine prošle decenije, kada je godišnje prodavala i više od 300.000 motocikala. Lani je prodaja pala na 243.000, a za ovu godinu se predviđa prodaja u rasponu od 231 do 236 hiljada motora. U takvim uslovima, izazvanim prije svega promjenama na američkom tržištu, Harley-Davidson se trudi ojačati svoju prodaju u inostranstvu, a rast cijena izazvan carinama u tome mu sigurno ne pomaže.

Neočekivanu dobit podijeliće akcionarima

U Harley-Davidsonu su zato izjavili da evropske cijene namjeravaju da zadrže na istom nivou, ali da će to ove godine koštati dodatnih 30 do 45 miliona dolara. Kratkoročno, kompanija će to moći podnijeti jer nakon što je Tramp krajem prošle godine srezao stopu poreza na dobit s 35 na 21 odsto, američke kompanije raspolažu dodatnim sredstvima.

No, u Harley-Davidsonu su već ranije najavili da će dio te dodatne dobiti isplatiti dioničarima, dijelom kroz višu dividendu, a dijelom kroz otkup dionica. Za tu namjenu namjeravaju odvojiti oko 700 miliona dolara. Dionice Harley-Davidsona su proteklih godina uglavnom dobro ocrtavale situaciju u kompaniji. Još prije četiri godine one su se prodavale po gotovo 74 dolara, da bi im vrijednost do danas skliznula za čak 45 odsto, na sadašnjih 42 dolara. Prihodi kompanije su sa 6,23 milijardi dolara u 2014. pali na 5,65 milijardi dolara lani, a slično je padala i neto dobit kompanije. U 2014. godini ona je iznosila 845 miliona dolara, a prošle godine 522 miliona.

Mada je najnovija najava o prebacivanju dijela proizvodnje u inostranstvo izazvala posebnu pažnju u medijima, to nije bilo prvi put da u Harleyju reaguju na kontroverze ekonomske politike Donalda Trampa. Nakon što je Tramp povukao SAD iz Transpacifičkog partnerstva (TPP, Trans-Pacific Partnership), glavni izvršni direktor Harley-Davidsona, Mat Levatič je u maju prošle godine najavio otvaranje fabrike u Tajlandu, što je, prema njegovim riječima, bilo dijelom ‘plana B’ za kompaniju. Na taj način Harley će izbjeći visoke uvozne carine za Tajland, a može koristiti i povlastice pri izvozu na susjedna tržišta. Osim u Tajlandu, Harley van SAD ima pogone i u Brazilu, Indiji te u Australiji, iako postoje najave da će zatvoriti tu fabriku.

Dalji planovi kompanije

Uz sve to, Harley-Davidson je još početkom godine najavio zatvaranje fabrike u Kansas sitiju, jedne od tri glavne lokacije koje kompanija ima u SAD. Iako su iz Harleyja izjavljivali da pokretanje proizvodnje u Tajlandu nema veze sa zatvaranjem lokacije u Kansas sitiju i da će dio proizvodnje biti prebačen na drugu lokaciju, u saveznu državu Pensilvaniju, radnici koji su dali izjave medijima sumnjaju u takav ishod. Prema onome što je objavljeno, u Kansas sitiju je bez posla ostalo 800 radnika, ali bi zahvaljujući dodatnom zapošljavanju u Pensilvaniji konačni neto gubitak trebao biti nešto podnošljivijih 350 radnih mjesta.

Harley-Davidson je kompanija koja ove godine slavi 115. godišnjicu od osnivanja. Koliko god Donald Tramp tvrdio da će najava selidbe proizvodnje štetiti ugledu legendarne kompanije, upravo tom najavom Harley-Davidson potvrđuje svoju poziciju kao prava ikona američke industrije i kapitalizma kojoj je primarni cilj profit. Ako nametanje carina i pad prodaje na tržištu ugrožavaju zaradu kompanije i njenih vlasnika, Harley-Davidson u pravom američkom stilu čini sve što mora da bi taj profit nastavio ostvarivati. Ma bila to i selidba proizvodnje u Aziju i time izazvana ljutnja predsjednika države. Odmetnički duh Harley-Davidsona i dalje živi.