Slovenija pripremila javnu ponudu za svoju najveću banku – akcije NLB-a od 55 do 71 eura
Usvajanjem zakona o zaštiti interesa Slovenskog državnog holdinga (SDH) u Novoj ljubljanskoj banci, slovenačka Vlada premijera Mira Cerara na odlasku ispunila je i posljednji uslov za davanje javne ponude (IPO) za prodaju Nove ljubljanske banke.
Očekuje se da će IPO za NLB biti objavljen u listopadu ove godine nakon što se ispita interes tržišta, a cijena dionice NLB-a mogla bi se kretati između 55 i 71 eura, piše Jutarnji list.
U jesensku javnu ponudu NLB-a će paket od 50 odsto dioničkog kapitala plus jedna dionica, u skladu s obvezama koje je Slovenija preuzela u aranžmanu s Evropskom komisijom. Taj aranžman predviđa privatizaciju 75 odsto plus jedna dionica kapitala Nove ljubljanske banke do kraja 2019, tako da će slovenačka Vlada morati posegnuti za novom javnom ponudom već iduće godine.
Ovogodišnji IPO NLB-a biti će priređen praktično u zadnji trenutak, jer se Slovenija obvezala prvi dio NLB-a prodati do kraja ove godine. Nije tajna da je vlada u Ljubljani odugovlačila s prodajom najveće slovenačke banke dok god je mogla.
Jedan od razloga za spomenuto odugovlačenje bile su obaveze NLB-a prema hrvatskim štedišama koji su nakon dugotrajne sudske bitke uspjeli, pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu u ljeto 2014, dobiti pravo na povrat štednje koja im je oduzeta u postupku likvidacije Glavne filijale Ljubljanske banke Zagreb ranih devedesetih.
Po proglašenju nezavisnosti 1991, Slovenija je ustavnim zakonom osnovala Novu ljubljansku banku koju je proglasila nenadležnom za štedne uloge hrvatskih i štediša iz BiH, ostavljajući ih ‘staroj’ Ljubljanskoj banci koja je pak naslijedila samo dugove bez imovine.
Famoznom presudom “Ališić i drugi” iz Strazbura, Sloveniji je stavljena obveza obeštećenja hrvatskih štediša koji su ranih devedesetih potraživali od NLB-a oko 312 miliona tadašnjih njemačkih maraka bez kamata. I ne samo to, po logici presude iz Strazbura, Slovenija je počela da gubi sporove od Zagrebačke banke i Privredne banke Zagreb koje su po slomu Glavne filijale Ljubljanske banke u Zagrebu preuzele dio devizne štednje naših štediša u Ljubljanskoj banci u vrijednosti tadašnjih 412 miliona njemačkih maraka pa sada potražuju svoj novac od Slovenije nazad.
Slovenačka Vlada spomenute obaveze NLB-a slijedom presuda iz Strazbuda prebacila je na Slovenski državni holding pa je uoči IPO NLB-a bilo potrebno donijeti spomenuti zakon o zaštiti interesa SDH-a u javnoj ponudi Nove ljubljanske banke. To bi moglo značiti da budući učesnici IPO trebaju računati s mogućnošću da će SDH jednoga dana zatraži da mu NLB vrati sve što je slovenačka država platila za dugove “stare” Ljubljanske banke.
“Zakon o zaštiti državnog interesa u NLB-u ne znači da Nova ljubljanska banka priznaje da je nasljednica otvorenih postupaka protiv stare Ljubljanske banke”, upozorila je ministarka finansija Mateja Vraničar Erman, nadodavši kako je za Sloveniju bio manji rizik donijeti bilo kakav zakon o odnosu SDH-a i NLB-a, nego ništa ne učitniti. Drugim riječima, u slovenačkoj Vladi svjesni su kako spomenuti zakon Zagrebačka banka i Privredna banka Zagreb ne mogu protumačiti nikako drugačije nego kao priznanje da je NLB odgovorna za dugove “stare” Ljubljanske banke.
Prema podacima slovenačkih medija, Zagrebačka banka i Privredna banka Zagreb do sada su od SDH-a naplatiti oko 25 miliona eura na ime prijenosa stare devizne štednje iz Glavne filijale Ljubljanske banke Zagreb. Isti izvori barataju s 170 miliona eura potencijalne ukupne naplate dvaju hrvatskih banaka od Slovenije prenesene devizne štednje iz Ljubljanske banke.
