Han: Crnogorci bi u EU mogli postati trojanski konj Kine
Evropski komesar za proširenje Johanes Han upozorio je na ulogu Kine na Zapadnom Balkanu i mogućnost da Peking zemlje regiona pretvori u “trojanske konje” koji će jednog dana biti članovi EU.
Han je za portal Politiko rekao da kineska “kombinacija kapitalizma i političke diktature” može biti poželjna nekim liderima u regionu Zapadnog Balkana.
“Kineski poslovni model”
Prema njegovim riječima, iako je najveći dio zapadnih briga prethodnih godina bio usmjeren na ruske aktivnosti, postoji puno više razloga za nespokojstvo zbog Kine, koja je napravila niz značajnih investicija u infrastrukturne projekte u regionu.
Kao primjer takvog projekta, u kojem Kina koristi finansijsku moć da ostvari politički utjecaj u zemljama koje žele u EU, Han je naveo autoput u Crnoj Gori koji je Kina platila i izgradila.
“Upravo je takav slučaj s tim famoznim autoputem u Crnoj Gori. I tu postoji kineski obrazac, odnosno poslovni model, da ponude primamljive zajmove koji će, ako ne budu vraćeni, biti pretvoreni u kapital”, rekao je Hahn.
“Moramo biti svjesni kineskog strateškog koncepta i da reagujemo na odgovarajući način. Mislim da će to biti jedan od velikih izazova za Evropu”, rekao je Han.
Crna Gora je, kao i Srbija, 2014. počela pristupne pregovore s EU, a iz koje je najavljeno da bi obje zemlje mogle postati članice do 2025.
Han smatra da je takav scenario “prilično ambiciozan”. Sve zemlje Zapadnog Balkana žele u EU, međutim evropske zemlje su podijeljene oko stava prema tim željama.
Francuski predsjednik Emanuel Makron preuzeo je ulogu glavnog skeptika po pitanju otvaranju EU za nove članove i insistira na tome da Unija treba da se fokusira na vlastito reformisanje prije bilo kakvog razmišljanja o proširenju.
Francuzi se plaše i da će svaka naznaka da EU planira primiti siromašne zemlje s dubokim problemima, poput organizovanog kriminala i korupcije, bila poklon euroskeptičnim partijama na izborima za Evropski parlament sljedeće godine.
Pariz je u junu uspio da odloži odluku o početku pristupnih pregovora Albanije i Makedonije do poslije izbora u maju.
U intervjuu Politiku, Han se usprotivio Makronovom stavu, rekavši da građani zemalja Zapadnog Balkana “imaju pravo da postanu članovi EU” i da EU ima izbor između izvoza stabilnosti u region ili uvoza nestabilnosti u Uniju.
Johanes Han se saglasio s Makronom da se EU treba reformisati, ali i dodao kako se to može raditi paralelno s pristupnim pregovorima s državama Zapadnog Balkana i da vjeruje da će biti moguće uvjeriti francuskog lidera u to.
Komesar je “jako siguran” da će pregovori s Albanijom i Makedonijom početi sljedeće godine, kao i da je proces procjene njihove spremnosti za pregovore već počeo.
BiH i Kosovo bez termina
BiH i Kosovo za sada nemaju čak ni okvirnu vremensku odrednicu za pristupne pregovore.
Prema Hanu, fragmentisana politička struktura BiH, rezultat Dejtonskog sporazuma iz 1995, morala bi se promijeniti kao uslov za pregovore.
“Oni žive u takozvanoj dejtonskoj logici, a ona nije u skladu s briselskom logikom”, izjavio je povjerenik.
Ipak, dodao je, BiH je napravila određeni napredak formiranjem komisije s predstavnicima iz različitih etničkih grupa koja treba da odgovori na detaljan upitnik EU o spremnosti za članstvo.
Što se Kosova tiče, najveći problem je spor sa Srbijom, naveo je Han.
