Montenegro Airlines je rupa bez dna: Poreski obveznici do sada dali 60 miliona, a firma i dalje u minusu
Iz nacionalnog avioprevoznika Montenegro Airlines ovih dana medije zasipaju saopštenjima o vanredno dobrim rezultatima tokom ove godine, iako je pitanje koliko će takve poslovne aktivnosti imati uticaja na finansijske rezultate ovog dugogodišnjeg državnog gubitaša.
Površno gledano, rekordni rezultati ne kriju činjenicu da je Montenegro Airlines prošlu godinu završio sa minusom od ravno 4.606.487 eura. Time je nagomilani gubitak dostigao 76,5 miliona eura.
Konstantnog gubitaša Vlada od novca poreskih obveznika, uprkos katastrofalnim bilansima, nesebično i konstantno spasava. To probematizuje i Evropska unija, jer je državna pomoć u tom obimu nedopustiva sa stanovišta zaštite tržišne konkurencije. Uzalud – Vlada je Montenegro Airlines posljednji put pomogla 13. aprila 2018. godine, sa 2 miliona eura, do kraja godine će dobiti još toliko, na ime izmirenja obaveza prema dobavljačima. Takvu pomoć problematizovao je i Međunarodni monetarni fond (MMF).
Ranija analiza Istraživačkog centra MANS-a i dnevnika Vijesti pokazala je da je Vlada od osnivanja Montenegro Airlines za njega izdvajala značajna sredstva kako bi opstao, i do kraja 2014. godine, po osnovu dokapitalizacija i davanja subvencija, uložila je ukupno 58,5 miliona eura. Zbog smanjenja akcijskog kapitala kompanije, izgubila najmanje 14,3 miliona, pokazala je ta analiza.
Iako dobija veliki novac, Montenegro Airlines je dužan državi i zaposlenima po osnovu poreza i doprinosa, i to najviše od svih ostalih kompanija – cijelih 17 miliona eura.
“Neka javna preduzeća u Crnoj Gori ne uspijevaju da prevaziđu tržišni neuspjeh i kontinuirano zahtijevaju izdvajanja iz državnog budžeta, zbog čega bi trebalo preispitati uključivanje države u ekonomiju”, upozorila je delegacija MMF-a prilikom posljednje posjete Podgorici.
Umjesto da konsoliduje kompaniju i privatizuje je, država iz nekog razloga nezakonito upumpava novac u gubitaša bez plana ozdravljenja, a sa druge strane povećava poreze i namete privredi kako bi se ublažio budžetski suficit i smanjila zavisnost od zaduživanja kod komercijalnih banaka.
