Minimalna plata sa 190 na 250 eura od Nove godine

Radna grupa sastavljena od predstavnika Vlade, sindikata i poslodavaca privodi kraju razgovore, odnosno analizu efekata povećanja minimalne zarade i smanjenje opterećenja na plate, koje bi trebalo da se primijeni od 1. januara naredne godine.

Ključne analize su uglavnom završene i sada se, kako je Pobjedi rečeno iz Saveza sindikata, čeka da se objelodane cifre.

Podsjetimo da je sindikat tražio da se minimalna zarada, koja je najmanja u regionu i nije se mijenjala od 2013, poveća sa 193 na 250 eura. Poslodavci nijesu izlazili sa egzaktnim ciframa ali, kako se u javnosti čuje, očekuju da se, recimo, sa sadašnjih 65,37 odsto opterećenje na prosječnu zaradu od 500 eura svede na 50 odsto.

Ministar finansija Darko Radunović prije nekoliko dana u parlamentu prilikom rasprave o rebalansu budžeta kazao je da će korekcija biti od janara ali i dodao da u ovom momentu ne može da saopšti na koliko.

“Ovom temom se intenzivno bavimo ali značaj i mogući fiskalni uticaj nas upozorava na najveći oprez. Mora se napraviti dobar balans jer ako smanjimo opterećenje na rad a imamo deficit u penzionom fondu onda se rizikuje da se stvori još veća rupa u budžetu”, upozorio je tada ministar, piše Pobjeda.

Poslije godišnjih odmora, kako se očekuje, trebalo bi da se zna, do kog nivoa će biti uvaženi zahtjevi sindikata i poslodavaca, odnosno koja je tačka kompromisa.

Generalni sekretar Saveza sindikata Crne Gore Duško Zarubica Pobjedi je kazao da u sindikatu očekuju da njihov zahtjev od 250 eura bude uvažen.

“Moje informacije od našeg predstavnika u radnoj grupi govore da su analize efekata povećanja minimalca i smanjenja doprinosa na zarade, što ide u paketu, uglavnom završene i da se čeka konačno usaglašavanje cifara. To je ozbiljan posao i moraju se uraditi sve analize”, rekao je Zarubica.

Iz Unije poslodavaca su kazali Pobjedi da u ovom momentu ne mogu govoriti o konkretnim ciframa ali da raduje činjenica da je ministar najavio da će od 1. januara doći do korekcije minimalca i opterećenja na zarade.

Šef Sektora za međunarodnu saradnju i ekonomiju Unije poslodavaca Mirza Mulešković kaže da sada očekuju da analiza pokaže koje su realne mogućnosti kako privrede tako i javnih finansija u ovom trenutku.

“O ciframa ne možemo govoriti sve dok ne dobijemo i detaljne projekcije, kroz analizu, uticaja ovih promjena kako na javne finansije tako i na poslovanje poslodavaca i zaposlene. UPCG je sa privrednicima i prije formiranja radne grupe održala niz konsultativnih sastanaka i svi su rezultirali jedinstvenim stavom da treba podržati povećanje minimalne zarade, ali isključivo pod uslovom da se omogući smanjenje opterećenja na zarade. To znači da je UPCG, i prije početka rada radne grupe, imala jasno definisane početne kriterijume, podršku poslodavaca, i sada očekujemo da analiza pokaže koje su to realne mogućnosti”, naglasio je Mulešković.

On je podsjetio na dogovor da “učesnici u ovom procesu neće iznositi podatke koji se direktno odnose na rad radne grupe da bi se obezbijedili adekvatni uslovi rada i eliminisale mogućnosti za dodatni pritisak”.

Podsjetio je da je još prošle godine, kada je radna grupa formirana, u javnosti govoreno da će za mjesec završiti analizu i dodao da je bilo očigledno da je to suviše kompleksan, odgovoran i zahtjevan posao da bi se završio u kratkom periodu.

Predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju Predrag Sekulić Pobjedi je kazao da oprezno treba sagledati sve aspekte i podsjeća da su nas u prošlosti skupo koštale odluke donesene bez pravih analiza, prije svega Zakon o majkama sa troje i više djece.

“Odbor za ekonomiju sa predstavnicima Ministarstva finansija u više navrata je razgovarao o povećanju minimalne zarade i uvijek je zaključeno da se ovo pitanje mora sagledati u cjelini”, istakao je on komentarišući zahtjeve za povećanje minimalca i smanjenje opterećenja na zarade.

Nije sporno da je, dodaje, potrebno povećanje minimalca zbog velikog broja zaposlenih koji ga primaju.

“Ali je potrebna i analiza kako će se to odraziti na tržište rada, prije svega zbog opasnosti da dio poslodavaca ode u “sivu zonu”. Takođe je neophodno da se napravi i analiza opterećenja poslodavaca, kao i javne potrošnje, jer je država najveći poslodavac”, dodao je Sekulić.

Predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja Žarko Radulović kaže da je rješenje ovog problema da svi prijavljuju punu platu.

“Nije rješenje podizanje minimalne cijene rada, nego stvaranje uslova da svi prijavljuju punu platu i da za to plaćaju doprinose, a ne da prijave minimalac, a ostalo da daju u koverti. Nijesam siguran da će se riješiti ovaj problem. Koverte će ostati”, kaže Radulović.

Sa ovom mjerom neće se, smatra on, značajno podići priliv u budžet, da bi mogli da se smanje doprinose na plate.

“Bojim se da neće moći, faliće u budžetu. A mi, poslodavci, ne želimo da ugrozimo budžet, jer nama treba država koja funkcioniše. U svakom slučaju budžet ne smije da strada, a mi kako nam bog da”, zaključuje Radulović i dodaje da se boji da nama nijedna mjera ne donosi preveliko dobro.