Srpski turisti zabrinuti: Koliko će koštati ljetovanje ako Turska ukine all inclusive aranžmane
Srpske turiste će itekako pogoditi ukidanje “all inclusive” aranžmana u Turskoj, ukoliko se ostvare najave tamošnjih medija, piše beogradski Blic.
Turska je jedna od najznačajnijih destinacija kako srpskih, tako i evropskih turista (prvenstveno njemačkih i ruskih). Samo ove godine, godine koja ih je nakon terorističkih napada vratila na mapu turističkih bisera, ovu zemlju je avionom i autobusom posjetilo oko 100.000 ljudi iz Srbije.
Osnovni problem Turaka je taj što uprkos rastu broja turista, njima ne rastu prihodi, pa razmišljaju da pribjegnu sistemu koji važi i u Srbima omiljenoj Grčkoj – plaćanju soba, uz doplatu za pun pansion, kao i za ostale pogodnosti koje su do sada bile uključene u cijenu aranžmana.
Namjera tamošnjih turističkih poslenika je jasna – žele da uvećaju prosječan prihod po sobi, koji sada iznosi 76 eura dnevno, što bi sigurno značilo i uvećanje cijena za srpske turiste. Odnosno, kako objašnjavaju sagovornici “Blic biznisa”, cijene aranžmana za Tursku bi ostale iste, ali u njih više ne bi bile uključene sve usluge kao do sada, te bi vanpansionski troškovi bili značajno veći.
Šta je “all inclusive”
Upravo je “all inclusive” ponuda jedan od najznačajnijih motiva ta odlazak u Tursku, koja je uz Egipat poznata po njima.
Ovakva ponuda pored standardnih obroka, podrazumijeva i užine, neograničeno piće, ali i besplatne usluge kao što su igraonice za djecu, sauna, masaža, fitnes i čiste hotelske bazene, po pristupačnijoj cijeni aranžmana nego što je to očekivano, koja iznosi već od 250 do 300 eura po osobi.
Aleksandar Seničić, predsjednik udruženja turističkih agencija JUTA, kaže da bi se aranžmani u ovom slučaju vjerovatno zadržali na polupansionskim cijenama.
“I danas je moguće uzeti polupansion u turskim hotelima sa doplatom za all inclusive od 15 do 30 eura po osobi za dan, pa smatram da bi cijene aranžmana bile niže za toliko, ali bi vanpansionski troškovi porasli za tu sumu dnevno”, objašnjava Aleksandar Seničić.
Sa njim se slaže i Georgi Genov, predsjednik Udruženja hotelijera Srbije, koji smatra da bi troškovi u Turskoj porasli za oko 30 odsto.
“Mislim da bi takva odluka značajno uticala na broj ljudi koji posjećuju turska ljetovališta, jer bi im to ukinulo sva zadovoljstva koja pruža all inclusive ponuda”, objašnjava Genov.
I dok Genov smatra da bi to odvratilo srpske turiste od Turske, Seničić misli da postoje i drugi dio ponude koji privlači naše turiste, a to je – besplatan smještaj za jedno ili dvoje djece do 12, a negdje i do 16 godina. To, kako on objašnjava, značajno umanjuje troškove roditelja, pa bi tek ukidanje toga dovelo do drastičnog smanjenja interesovanja.
Agencije ne vjeruju u ukidanje
U nekim agencijama ne veruju da će doći do ukidanja usluge po kojoj je Turska poznata.Da bi se radilo bilo šta što nije all inclusive u Turskoj, morali bi da angažuju još ljudi u hotelima, hotel bi morao mnogo više pića i hrane da kupuje i priprema” – objašnjavaju iz Big blue agencije i dodaju da je “all inclusive” koncept značajno jednostavniji za hotelijere, ali i za turiste, jer su rizortovi većinom van grada i ako ne postoji “all inclusive” ponuda onda bi morali da izlaze iz hotela i odlaze za grad, što podrazumijeva mnoge dodatne troškove.
Zašto se hotelijerima isplati “all inclusive”?
Postoje različiti vidovi “all inclusive” ponuda za različite kategorije hotela u zavisnosti od toga koliko zvjezdica broje. Tako, recimo, u hotelima sa tri zvjezdice postoje tri obroka, užine, određena domaća pića, dok je u hotelima sa četiri ili pet zvjezdica veći izbor svega, naročito besplatna pića kojima su pridotati i strani brendovi. Ali, određenih pravila se svi drže, pa se tako pića na primjer uvijek toče iz flaša u plastične čaše.
“Ovaj banalni primjer sa točenjem pića možemo da iskoristimo da objasnimo zašto je ukidanje all inclusive loše za hotelijere. Oni danas sa all inclusive ponudom imaju jednog barmena, koji ne treba da ima određene kvalifikacije, već samo sipa piće iz aparata u plastične čaše. Ako bi se ukinulo to, onda bi usluga morala da napreduje, jer bi to turisti dodatno plaćali, pa bi morali da se angažuju dobro obučeni konobari koji bi piće donosili u staklenim flašicama u skladu sa cijenama kao u kafićima i restoranima”, zaključuje Seničić.
