Prijeti li svijetu nestašica čokolade?

Prijeti li svijetu velika nestašica čokolade?

U zadnje vrijeme pojavilo se nekoliko članaka čiji autori tvrde da ćemo do 2050. godine ostati bez omiljenog slatkiša, piše New Zealand Herald a prenosi zagrebački Jutarnji list.

Globalno tržište čokolade neprestano raste, do 2025. će biti duplo veće nego 2015. godine, konzumacija drastično raste, posebno zato što se zadnjih godina piše o benefitima čokolade, poput anti-age efekta, mnoštva antioksidansa, smanjenja stresa i krvnog pritiska.

Najviše čokolade pojede se u Švajcarskoj, više od osam kilograma po stanovniku godišnje, a generalno najviše slatkog vole stanovnici Zapadne Evrope i Sjeverne Amerike.

Proizvođači čokolade s optimizmom gledaju na Kinu i Indiju, koje svaka imaju po milijardu stanovnika, a koji upravo upoznaju omiljenu poslasticu zapadnog svijeta, a sve zahvaljujući urbanizaciji i širenju srednje klase.

Najbrže rastuće tržište

Trenutno najbrže rastuće tržište čokolade je ono u Indiji, u roku pet godina potražnja je porasla za 50 odsto. Čokoladu doživljaju kao zdravu poslasticu i neprestano je grickaju.

Kinezi su dugo bili među najmanjim potrošačima čokolade, najviše zbog političke situacije koja ih je odvajala od ostatka svijeta. Oni pojedu manje od kilograma te poslastice godišnje, što je desetak manjih čokolada. No, sada se stvari mijenjaju – Kinezi upoznaju kulturu kafe i uz nju jedu sve više čokolade.

Potrošača nikako ne manjka, štaviše, očekuje se da će njihov broj konstantno rasti. Ali, proizvođači imaju veći problem – kakao je jako zahtjevan za uzgoj.

Toj delikatnoj biljci potrebna je vlažna tropska klima i hladovina kišnih šuma, što su uslovi kakvih je sve manje zbog globalnog zagrijavanja.

Trenutno se najviše čokolade proizvodi u zapadnoj Africi, tačnije u Obali Slonovače i Gani.

Kako bi se zadržali idealni uslovi, proizvodnja kakaa će se doslovno pomjeriti uz brdo, odnosno na veće visine.

Osim klime, kakao ima još jedan veliki problem – bolesti koje uzrokuju insekti. Zbog toga se godišnje gubi 30 do 40 odsto prinosa. Tako je ovog ljeta Obala Slonovače objavila da mora uništiti polje kakaa od 100.000 hektara jer su ga napali insekti, a na tom području ova se biljka neće moći saditi narednih pet godina.

Kakao je itekako teška biljka za uzgoj pa se farmeri u Indoneziji sve više okreću proizvodnji kukuruza i drugih žitarica umjesto kakaa.

OPEC za čokoladu

Najveći svjetski proizvođači su itekako svjesni da moraju tražiti nove puteve razvoja. Gana se nada iskoristiti kinesko zanimanje za čokoladu i osigurati zajam od njih kojim bi osigurali ovogodišnji urod. To podržavaju vlade i Gane i Kine.

Novčanu pomoć države proizvođači planiraju tražiti od Emirata i Saudijske Arabije, gdje se čokolada smatra simbolom bogatstva.

Novac će se uložiti u istraživanje alternative kakau i poboljšanju postojeće biljke, kako bi postala manje zavisna od vremenskih prilika.

Najveći proizvođač slatkiša na svijetu Mars Wrigley uložio je milijardu dolara u istraživanje otpornijeg kakaa, a prvi su najavili da će u svojim čokoladama koristiti samo najkvalitetniji kakao za koji su počeli dodjeljivati sertifikate.

Proizvođače novčano potpomažu i Hershey, Ferrero, Lindt i Mondelez, i to tako da više plaćaju za kvalitetniji kakao. No, i dalje ostaje problem dječjeg rada i iskorišćavanja.

Sami proizvođači u Africi žele više da se uključe u distribuciju svog proizvoda i stvoriti nešto poput OPEC-a za čokoladu. Tako bi mogli štititi male proizvođače koji su najosjetljiviji na promjene cijena.

Zaključak je da svijetu trenutno ne prijeti nestašica čokolade, ili “chocapocalypse” kako je nazivaju strani mediji.

No, rizik postoji i moramo ga biti svjesni.