I Mađarskoj nedostaju radnici, brojni ugostitelji u problemu

Podijeli

Svojom zelenkastom vodom, bijelim pješčanim plažama, živopisnim planinskim krajolikom i gradićima mađarsko jezero Balaton ima mnogo toga za ponuditi turistima.

No, nedostatak radne snage pojačan niskim platama i mađarskom protivimigrantskom politikom otežava situaciju lokalnoj turističkoj industriji.

Balaton je bio popularan već u doba komunizma, a posjetioci i danas u sve većem broju stižu na najveće jezero u srednjoj Evropi kako bi uživali u tamošnjoj ljetnoj klimi, plažama, kafićima i restoranima, kao i u lokalnom vinu.

To zadaje glavobolju vlasnicima restorana i hotela kojima je teško pronaći radnike. Nezaposlenost u Mađarskoj je na istorijski niskom nivou od 3,6 odsto, a nacionalistički premijer Viktor Orban žestoko se protivi imigraciji.

“Nemoguće je pronaći vrtlare, konobare i kuvare”, otkriva Balazs Banlaki, vlasnik Kali-Kapocsa, restorana u brdima Mindszentkalle na sjevernoj obali jezera koje se nalazi oko 80 kilometara jugoistočno od Budimpešte, piše Poslovni dnevnik.

Banlakiju obično treba oko 10 zaposlenih za funkcionisanje restorana koji je otvoren samo tokom ljetnih mjeseci, no sada sve više i više zadataka obavlja sam.

“Prije svake sezone prebojamo restoran, no sada čak i u tim vrstama poslova ja preuzimam kist”, rekao je Banlaki.

“Mladi ne ostaju”

S prosječnom platom manjom od 530 eura mjesečno i s oko pola miliona ljudi koji su proteklog decenija otišli da rade na zapad, Mađarska je ostala bez potrebnih radnika.

Iako ima jednu od najmanjih stopi plodnosti u OECD-u (Organizaciji za ekonomsku saradnju i razvoj) i manje od 10 miliona stanovnika, mađarska vlada ignoriše pozive privrednika da otvori granice kvalifikovanim radnicima.

Banlaki je otkrio kako je prošle godine nudio samo piće, kafu i sendviče jer nije mogao pronaći kuvara. Nakon što je ove godine povisio plate srećan je što ima barem nekoliko radnika.

“No, čak i kad pronađemo nekoga, postoji velika šansa da će on ili ona brzo dati otkaz. Zbog festivala, ljetovanja s prijateljima i drugih događaja mladi ne ostaju. Ne usudim se da kritikujem naše radnike zbog straha da će samo otići”, dodaje Banlaki.

Na drugoj strani jezera, poznatoj po svojim velikim žurkama na plaži i diskotekama, skupocjeni kompleks Plazs Siofok koji može ugostiti gotovo 10 hiljada ljudi suočen je sa sličnim izazovima.

“Reklamiramo slobodna radna mjesta svugdje i stalno… Nedostatak kvalifikovanih radnika je uvijek problem”, otkrila je direktorica Erzsebet Mazula.

Online check-in?

Zbog svog mondenog imidža – s brojnim restoranima, vanjskom teretanom, kafićima na plaži i koncertnom pozornicom na koju stižu najpopularniji mađarski DJ-evi i pjevači – Plazs Siofok privlači radnike-studente, smatra Mazula.

“Zasigurno nijesu profesionalci, no možemo ih obučiti prije početka sezone. Biti uključen i prijateljski nastrojen i nasmijan je puno važnije znati nego kako napraviti komplikovani koktel”, navodi ona.

“No čak i s tim sistemom vidite da nema dovoljno konobara i konobarica za posluživanje naših klijenata”, zaključuje direktorica.

U Siofoku majka dvoje djece, 39-godišnja Petra Lisztes ističe kako svake godine provode nekoliko sedmica na jezeru i da je primijetila da su ovaj puta mnogi štandovi s hranom i pićima zatvoreni, a da je posluga u restoranima sporija. Problem je puno rasprostranjeniji od Balatona.

Mađarska, s reputacijom relativno jeftine turističke destinacije, ove godine bilježi rast dolazaka turista od sedam odsto, stoji u službenim podacima mađarskog centralnog statističkog zavoda KSH. Mađarski hoteli su prošle godine već imali rekordnih 29,5 miliona noćenja.

Kako bi se nosilo s nedostatkom radnika, nekoliko hotela u Budimpešti je počelo pojednostavljivati usluge na recepciji, inspisani check-in sistemima aviokompanija.

No, problem je teško rješiv za poslove koji zahtijevaju ekspertizu, poput kuvara, glavnih konobara ili menadžera.

Vlada u potrazi za rješenjem pokušava da ubijedi penzionere da se vrate na posao, nudeći im izuzeće od plaćanja socijalnih doprinosa i smanjenje poreza na 15 odsto.

Budimpešti je prošle godine dopušteno da uveze radnike iz susjednih zemalja koje nijesu članice EU – Ukrajine i Srbije – da rade do 90 dana bez radne dozvole, no te mjere za sada nijesu uspjele da riješe nedostatak radne snage.