Reforma fiskalizacije: Zamjena kasa kompjuterima donijeće 30 miliona eura
Javna rasprava o Nacrtu zakona o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga počeće danas i trajati do oktobra. Ministarstvo finansija je prije mjesec taj nacrt objavilo na sajtu uz objašnjenje da će zbog važnosti javna rasprava početi nakon godišnjih odmora.
Nacrtom je predviđeno uspostavljanje sistema elektronske fiskalizacije, koja obuhvata sve vrste prometa, bez obzira na način plaćanja, javlja Pobjeda.
Paralelno sa početkom javne rasprave trebalo bi da bude objavljena studija o efektima uvođenja elektronske fiskalizacije. Ovaj dokument, treba da sadrži sve detalje ovog procesa, dobrobiti, rizike, cijenu, ali i podatak koliko će se fiskalnih registar kasa morati zamijeniti.
Nakon parcijalnog puštanja sistema u rad 2019. očekuje se budžetski priliv od preko 30 miliona eura, a nakon pune implementacije sistema može se očekivati da ovi prihodi budu i veći, navedeno je u Vladinom Programu ekonomskih reformi do 2020. koji je usvojen početkom godine.
U dokumentu se objašnjava da se do podatka došlo na osnovu uporednog iskustva iz Hrvatske.
Pobjeda je ranije, pozivajući se na nezvanične izvore iz Vlade, objavila da će polovina fiskalnih kasa, odnosno one starijeg tipa morati da se mijenjaju jer neće moći da podrže softversko rješenje koje je u pripremi. Modernije kase zbog prelaska na novi sistem imaće, kako se očekuje, mali trošak. Koliko će to sve da košta, takođe bi trebalo da saopšti studija.
U Vladi očekuju smanjenje nivoa neformalnog sektora u oblasti zapošljavanja ukoliko se usvoji rješenje koje će povezivati podatke o operatoru naplatnog uređaja sa podacima o uplaćenim porezima i doprinosima.
Ima bojazni da bi ovaj zakon, ako bude usvojen u postojećem konceptu, u nekom dijelu mogao biti i biznis barijera. Tim prije što se u Hrvatskoj, koja je prva uvela elektronsku fiskalizaciju, Srbiji i drugim zemljama koje rade po ovom sistemu, ovakav zakon odnosi samo na poslovanje sa gotovinom, a ne na žiralna plaćanja.
Zakon propisuje da se fiskalne kase zamijene kompjuterima i da Poreska uprava odobri svaku transakciju prije nego što bude sprovedena. I to bi bilo u redu da se tiče samo gotovine, odnosno plaćanja bankovnim karticama. Ali, u našem slučaju radi se i o žiralnom, odnosno plaćanju preko faktura. Zakonodavac je propisao istu proceduru. Dakle, prodavac koji je do sada imao fiskalnu kasu, sada je zamjenjuje kompjuterom, prije ispostave fiskalnog računa pošalje svoj jedinstveni matični broj Poreskoj upravi i traži odobrenje da izda račun. Poreska mu to potvrdi i, kako stoji u Nacrtu zakona, za to je potrebno ukupno dvije sekunde, objavila je ranije Pobjeda.
Situacija se, kako je ocijenjeno, komplikuje kod onih koji izdaju fakture i nijesu obveznici fiskalnih kasa. Oni treba da traže od Poreske uprave takođe odobrenje, odnosno kod za izdavanje svake fakture, kako bi ona prethodno bila fiskalizovana. Za to im, osim jedinstvenog matičnog broja, treba i elektronski potpis. Potom odobrenje Poreske uprave prikače na fakturu i sve to odnesu u Poresku upravu. Ukoliko padne sistem, poreski obveznici koji žiralno plaćaju moraju da fakture stavljaju u knjigu izlaznih računa, koju prethodno mora da ovjeri Poreska uprava.
“Prilikom storniranja fakture ili grešaka prilikom izdavanja računa, mora se proći ista procedura. Ovakvo propisivanje obavezaće firme koje dnevno izdaju više faktura da samo za dnevnu komunikaciju sa Poreskom upravom zaposle posebnog službenika”, upozoreno je u Pobjedinom tekstu.
U našem zakonu uveden je jedinstveni matični broj, jer OIB nemamo, ali naš administrativni elektronski sistem ne prepoznaje JMB, pa će poreski obveznici morati da imaju i elektronski potpis, odnosno dodatne troškove za taj softver.
Dodatne troškove imaće i svi vlasnici fiskalnih kasa, koji će sada morati da kupe kompjutere za direktnu komunikaciju sa Poreskom upravom. Podsjetimo da obveznici ovog zakona nijesu oni koji prodaju karte u putničkom prometu, koji žive od prodaje vlastitog voća i povrća na tezgama, bave se otkupom poljoprivrednih proizvoda, univerzalnim poštanskim uslugama, bankarskim uslugama, prodaju struju, vodu ili plin i igrama na sreću.
