Da li CBCG novim mjerama želi da smanji broj banaka u Crnoj Gori?

Kapital za osnivanje banaka sa sadašnjih pet miliona eura vjerovatno će biti povećan, ali treba voditi računa da Crna Gora ostane atraktivna za privlačenje novih investicija, kazao je Pobjedi generalni sekretar Udruženja banaka Bratislav Pejaković komentarišući najavu Centralne banke da se razmišlja o podizanju ljestvice.

Ranije je iz CBCG saopšteno da razmišljaju o podizanju kapitala za osnivanje banaka, odnosno kreditnih institucija sa sadašnjih pet miliona eura, “vodeći računa o ostvarivanju osnovne funkcije regulatora očuvanju i podsticanju stabilnosti finansijskog sistema”.

To je najavio direktor Sektora za kontrolu banaka Centralne banke. On je dodao da je u toku izrada novog zakona o kreditnim institucijama, Dejan Vujačić.

“Imajući u vidu veličinu crnogorskog tržišta, u posljednje vrijeme pojedine međunarodne institucije postavljaju pitanje o potencijalnoj zasićenosti tržišta sa 15 postojećih banaka. Smatram da će odgovor na to pitanje najbolje dati tržište. Naime, ukoliko tržište ne može da podnese ovoliki broj banaka, neminovno je da u budućem periodu možemo očekivati konsolidaciju, odnosno spajanja nekih banaka. Međutim, ne treba zaboraviti da su pojedine banke na našem tržištu osnovane sa posebnim namjenama, da podrže pojedine projekte ili su fokusirane na određene tržišne niše”, kazao je Vujačić.

Pobjeda podsjeća da je u Srbiji za osnivanje banke potrebno 10 miliona eura, u Hrvatskoj 40 miliona kuna, ili više od pet miliona eura. U BiH minimalni iznos akcijskog kapitala u novcu i najniži iznos neto kapitala koji mora održavati ne mogu biti manji od 15 miliona konvertibilnih maraka…

“U susret harmonizaciji propisa sa EU, pretpostavka je da će i osnivački kapital biti predmet revizije. Vjerovatno će se uzeti u obzir više elemenata prilikom usaglašavanja u zavisnosti od strategije i dinamike približavanja EU standardima. Sa druge strane je potreba atraktivnosti za privlačenje novih investitora za poslovanje u Crnoj Gori. Svjesni smo veličine našeg tržišta, broja banaka, ali i činjenice da postoji i manjih država sa većim brojem banaka”, kazao je Pejaković.

On je upozorio da treba biti atraktivan za privlačenje inostranih investicija, a u kontekstu projekcije da neki veliki svjetski igrači prepoznaju Crnu Goru kao idealno područje za poslovanje.

“Fintech, digitalizacija, dobre telekomunikacione veze, platforme za razne vidove poslovanja, investitorima omogućavaju da etabliraju posao u Crnu Goru, a djeluju globalno. Iznos kapitala za takve igrače je manje bitan od uslova poslovanja”, smatra on.

Pejaković je našoj rekao da smatra da investiciono bankarstvo ima budućnost i u Crnoj Gori.

“Imamo više banaka koje pružaju usluge kako kastodi, tako i privatnog i investicionog bankarstva, što znači i mogućnost investicija u zemlji i inostranstvu. Upravo je to segment koji može jače da se razvija i da preko povoljnih poreskih stopa bude atraktivno za etabliranje novih igrača koji imaju znanja i iskustva u radu na globalnom nivou. Crna Gora je na dva do dva i po sata leta od svih evropskih centara, na prepoznatom putu usvajanja međunarodnih standarda, sa izlazom na Jadransko more, sa umjerenom klimom i suncem preko cijele godine, što je možda neprimjetno za nas koji živimo u Crnoj Gori, ali vrlo bitno za ljude od velikog biznisa koji žele servis, ali i sigurnost i prijatnost boravka na planini ili moru”, kazao je Pejaković.

On navodi da podatak da je depozitni portfolio veći od kreditnog ukazuje na takav zaključak, da nema previše prostora za bavljenje tradicionalnim bankarskim poslovima primanja depozita i davanja kredita.

U Crnogorskoj komercijalnoj banci, koja po izvještaju za pola tekuće godine ima najveći akcijski kapital 137 miliona eura, kažu da je stabilnost bankarskog sektora najvažnija.

“Saglasni smo da je stabilnost bankarskog sektora u Crnoj Gori najvažnija. Komercijalnim bankama treba ne samo stabilna i jaka bankarska, već i profesionalna podrška. Centralna banka kao regulator će u svjetlu očuvanja i podsticanja stabilnosti finansijskog sistema procijeniti koji je to potreban nivo podrške kako bi se prethodno navedeno obezbijedilo”, kazali su Pobjedi iz CKB.

U procesu konsolidacije međunarodnih tržišta novca i tržišta kapitala Crna Gora je, smatraju u ovoj banci, sve bliža i otvorenija prema ovim tržištima.

“Važno je znati da je ovo rizičniji vid poslovanja za klijente, da zahtijeva znanje, informacije i transparentnost. Pojedine banke u Crnoj Gori, koje posluju u okviru međunarodnih, bankarsko finansijskih grupacija, već omogućavaju ove usluge. CKB je kao prva banka u Crnoj Gori počela sa pružanjem ove usluge putem privatnog bankarstva i investicionih servisa još 2009. kontinuirano unapređujući sve investicione usluge i proizvode”,objasnili su oni.

U CKB kažu da su saglasni sa ocjenom da je prostor za bavljenje tradicionalnim bankarskim poslovima ograničen zbog velike konkurencije i nižih marži, ali…

“Ipak, vjerujemo da konkurencija nije samo u ovom segmentu, već i u kvalitetu usluge i operativnim troškovima kojima banka upravlja. Tradicionalno bankarstvo davanje kredita i primanje depozita i ubuduće ostaje suština poslovanja bankarskog sektora uz još veći kvalitet nivoa usluge. Visoko | kvalitetna usluga uz optimalnu strukturu troškova će obezbiI jediti dodatni prihod, a time i održivost profitabilnosti banaka”, dodali su iz ove banke.