Gdje su postavljeni vjetroparkovi i kako utiču na naš život

Od svih obnovljivih izvora energije, energija vjetra predstavlja najbrže rastući izvor.

Crna Gora odnedavno ima prve vjetroparkove, i to na Krnovu iznad Nikšića i na Možuri, između Bara i Ulcinja.

Čovjek je od vjetra napravio saveznika, počevši još od pomorskih plovidbi, a prvi pisani podaci govore o vjetrenjači izgrađenoj u Persiji 947. godine. Vjeruje se da su vjetrenjače korišćenje u Kini i Japanu još prije 3.000 godina.

Na tlu Evrope prve vjetrenjače su podignute u 12. vijeku, a za proizvodnju električne energije, snaga vjetra se koristi od 19. vijeka.

Blic nam donosi nekoliko važnih informacija koje treba da znate o zelenoj energiji:

• Energija vjetra potiče od snage vjetra i spada u jednu vrstu obnovljive energije. Koristi se već vjekovima za dobijanje mehaničke energije, a u 21. vijeku koristimo je za dobijanje električne energije.
• Kako radi vjetrenjača: snaga vjetra okreće elise vjetrenjača koje su povezane sa osovinom generatora. Pokretanjem elisa započinje obrtanje generatora i proizvodnja struje. Čim vjetar počne da duva, elise vjetrenjača počinju da se okreću a odmah zatim i struja počne da teče kroz žice i kablove…
• Buka koju proizvode vjetroparkovi na udaljenosti od 350 metara otprilike je jačine šapata. Vjetroparkovi ne ometaju okolinu i ne proizvode buku.
• Vodeće zemlje u proizvodnji električne energije od vjetra su Danska (19 odsto ukupne proizvodnje električne energije dolazi od vijetra), Španija i Portugal (9 odsto), Njemačka i Irska (6 odsto)

Zbog svih ovih prednosti bi voljeli da vidimo što više vjetroparkova u Crnoj Gori, što znači i više “zelene” električne energije.