Građani ne znaju kako vlade troše njihov novac
Stanje javnih finansija u zemljama Zapadnog Balkana, i pored stabilnog javnog duga u nekim slučajevima, obilježeno je neravnopravnim, netransparentnim tržišnim uslovima i zahtijeva ojačavanje srednjoročnih fiskalnih planova uz više investicija, poručeno je tokom predstavljanja analize „Javni dug u Jugoistočnoj Evropi“.
Ovo istraživanje o finansijama država regiona sprovelo je nekoliko nevladinih organizacija uključujući crnogorski MANS, BIRN, Cekor i druge.
Projekat je zamišljen kao odgovor na pitanje zašto je važno nadgledanje javnih finansija i kako omogućiti participaciju civilnog društva i građana u trošenju budžetskog novca.
To je, u okviru uvodne riječi na predstavljanju, naglasio i Vojislav Stevanović, novinar televizije N1, ističući da građani na ovom prostoru uglavnom ne znaju kako Vlade troše njihov novac. On je podsjetio i da pitanja javnog duga i budžetskog novca dobijaju na važnosti u očima javnosti od početka svjetske ekonomske krize, piše beogradski Danas.
To je potvrdila i Sanja Madžarević Šujster, koja je na skupu govorila ispred Svjetske banke, naglasivši da se javni dug svih zemalja Zapadnog Balkana povećao u odnosi na 2007. godinu, prije početka krize.
“Nekoliko je rizika da stabilnost dođe u fokus; tu je trgovinski rat koji je u toku, a na najjačem udaru su Makedonija i Srbija; imamo zaoštravanje monetarnih politika EU, a unutar regije postoji volatilnost u donošenju javnih politika. Stopa nezaposlenosti mladih je skoro duplo niža u odnosu na EU”, istakla je Madžarević Šujster.
Da je u Srbiji tretman za investitore takođe neravnopravan, ali u korist stranih investicija, predstavio je Milan Ćulibrk, glavni urednik nedeljnika NIN. On je naglasio i da osim pružanja ravnopravne tržišne utakmice, država mora da podstiče potrošnju u privatnom a ne javnom sektoru.
“Vlada utisak da jedan čovjek i jedna Vlada troše neki novac koji im je pao sa neba. A kada treba da se prave uštede, prva žrtva su kapitalne investicije. To ne bi smjelo da se dešava jer bez mjera investicija pitanje je kako vratiti dug. Onda se došlo do mjera fiskalne konsolidacije i smanjenja penzija koje je kršenje stečenih prava”, naglasio je Ćulibrk.
