Ekonomska analiza zemalja bivše SFRJ: Hrvatska najviše napredovala

U 2017. ukupni promet 50 najuspešnijih preduzeća iz zemalja bivše Jugoslavije iznosio je skoro 44 milijarde eura. Većina analiziranih država imala je pozitivna ekonomska kretanja, ali je tempo njihovog razvoja bio daleko od jednakog – neke su se jedva pomjerile sa mrtve tačke, dok su druge bilježile visoke stope rasta BDP-a.

Došlo je i do smene na vrhu Coface liste zemalja sa najuspješnijim preduzećima za Jadran/Balkan, pa je tako u 2017. Sloveniju na prvom mjestu smijenila Hrvatska, piše magazin Biznis i finansije.

Prošle godine je u Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji, Bosni i Hercegovini, Makedoniji i Crnoj Gori generalno zabilježeno solidno poslovanje velikih kompanija.

Pojedinačni rezultati ovih zemalja pokazuju, međutim, drugačiju sliku. Makedonska privreda je stagnirala zbog političke krize koja je obeshrabrivala potencijalne investitore od ulaganja. Ni Srbija se ne može pohvaliti preterano uspješnom godinom iza sebe – sporiji oporavak investicija i pad poljoprivredne proizvodnje koji je, prema pojedinim analitičarima, iznosio čak 14,8 odsto, usporili su i rast BDP-a, koji je stao na 1,8 procenata. Ali, kada se sagledaju ukupni rezultati svih šest zemalja, prosjek izvlače one sa mnogo većim rastom, na čelu sa Slovenijom čija privreda je porasla za čak pet odsto.

Gzegorz Šelevic, Coface-ov glavni ekonomista za CEE region, kaže da su male balkanske države veoma otvorene za spoljnu trgovinu, pogotovu unutar ovog regiona, ali i za izvoz u eurozonu.

Izvoz balkanskih zemalja u odnosnu na njihov BDP već godinama raste i može se porediti sa nekim većim centralnoistočnim ekonomijama. U poređenju sa jačinom svoje privrede, najveći izvoz ima Slovenija (on iznosi tri četvrtine BDP-a).

No, ne završava sva roba koja se proizvede na Balkanu na rafovima supermarketa u razvijenim evropskim zemljama. Za oporavak ekonomija ovog regiona svakako su zaslužni i domaći potrošači, čija kupovna moć već neko vrijeme raste.

Privatna potrošnja je povećana prije svega zahvaljujući smanjenju nezaposlenosti, odnosno rastu životnog standarda stanovnika ove teritorije. Svi nabrojani faktori zajedno uticali su pozitivno na razvoj balkanskih preduzeća, koji je prošle godine bio veoma primjetan.

Najuspješnije kompanije regiona su u tom periodu zabilježile impresivan rast poslovanja od 17 odsto. Najveći rast profita imale su slovenačke kompanije, od 22,6 odsto. To međutim nije pomogo Sloveniji da zadrži prvo mjesto u rangiranju zemalja sa najuspješnijim preduzećima u ovom regionu, te je tron na listi Coface Adriatic/Balkan Top 50 za 2017. godinu preuzela Hrvatska.

“Vlada uvijek isto svira, narod uvijek isto bira, ovdje nikad neće biti mira, u novčaniku pola marke sija – recesija”. Ova strofa popularnog bosanskohercegovačkog sastava “Dubioza kolektiv” možda najbolje ilustruje trenutno stanje u toj zemlji, koje su primetili i analitičari Coface-a.

Istraživanja javnog mnjenja pokazuju da su građani BiH veoma nezadovoljni načinom na koji se vodi država, kao i kvalitetom svoga života. Očekuje se da će nezadovoljstvo izazvati dodatnu političku a samim tim i ekonomsku nestabilnost. Iako je ova zemlja pokazala želju da se pridruži Evropskoj uniji, reforme se u njoj sprovode veoma sporo, te Coface prognozira da će proces pridruživanja trajati još mnogo godina.

Makedonija bi pak mnogo ranije od BiH mogla postati članica EU, s obzirom na predlog Evropske komisije da se otvore pristupni pregovori za ovu zemlju. Međutim, i ona mora prethodno ispuniti mnoštvo uslova, od kojih je vidljivo da radi bar na jednom – oporavku ekonomije. Znaci oporavka makedonske privrede primijećeni su krajem 2017. što je analitičarima ulilo nadu da će narednih godina njena ekonomija dostići stopu rasta od tri odsto.

Hrvatska se kotirala najbolje na ovoj listi zahvaljujući značajnom smanjenju nezaposlenosti koje je dovelo do rasta privatne potrošnje i investicija.

Sa druge strane, Slovenija je imala najveći rast BDP-a, koji ni ove godine ne bi trebalo mnogo da uspori. Očekuje se da će njen ekonomski rast u 2018. biti 4,6 odsto.

Crna Gora pak bilježi rast poslovnih aktivnosti i pojačano interesovanje stranih investitora, što su primijetile i agencije za kreditni rejting ali i međunarodne finansijske institucije poput MMF-a i Svjetske banke.

I Srbija, poslije jedne teške godine, napokon ima razloga da bude zadovoljna – prema prognozi analitičara Coface-a njen ekonomski rast u 2018. bi trebalo da iznosi 3,2 odsto. Poboljšanje situacije se ne ogleda samo u statistici već i na realnim primjerima, među kojima je i povećan broj srpskih kompanija na listi 500 najuspješnijih u Centralno-istočnoj Evropi.