Alternativa štednji: Umjesto u banku, novac na berzu
Svjetski dan štednje tradicionalno se obilježava posljednjeg dana oktobra, a banke svojim štedišama tada nude najbolje kamate na oročene depozite.
Međutim, isplativost štednje u bankama je od 2014. godine dobila potpuno drugačije značenje. Te godine desio se najveći pad kamata na oročene štedne uloge, pa je tako za štednju u eurima značajno pala.
Portal Kamatica je istraživao da li trgovanje akcijama na berzi može da bude isplativa alternativa štednji u bankama. Za početak, trgovina akcijama na berzi je rizičniji vid ulaganja od štednje u banci, ali je i mogućnost zarade veća.
PRVI KORACI ZA TRGOVINU NA BERZI:
Izabrati berzanskog posrednika (brokera)
Potpisati ugovor
Otvoriti namjenski račun za trgovinu akcijama i obezbijediti novac. Račun za trgovinu akcijama mogu voditi ili banka ili broker.
Ispostaviti nalog za kupovinu
„Svako ulaganje podrazumijeva određeni nivo rizika te potencijalnu zaradu svakako treba sagledati u tom svjetlu. Niko ne bi htio da se bavi privatnim biznisom, pa ni trgovinom akcijama na berzi, ako bi mu se ponudio prinos od jedan ili dva procenta godišnje. Uzimajući u obzir nizak nivo referentne stope Narodne banke Srbije, prinosi na štednju i obveznice su u ovom momentu niski. U takvim okolnostima, obično novac „bježi“ u zonu gdje su potencijalni prinosi bolji poput akcija, ali se to kod nas nije desilo jer je tržište dosta nerazvijeno, a građani prilično needukovani. S druge strane, svako treba da izmjeri sopstveni nivo sklonosti prema riziku, pa tek onda da pohita ka drugim alternativama ulaganja u odnosu na najmanje rizične“, objašnjava Nenad Gujaničić, iz brokerske kuće Momentum.
Za razliku od štednje u bankama koja je moguća na tri ili šest mjeseci, trgovina na berzi spada u dugoročni vid ulaganja i zarade. Stručnjaci savjetuju da svako ko želi da trguje akcijama trebalo bi da opredijeli novac, ušteđevinu, koja mu neće biti potrebna u narednih godinu ili dvije.
„To ne znači da se novac ne može povući, portfolio investicije podrazumijevaju momentalno povlačenje novca ili prekomponovanje portfelja, ali su akcije dugoročne hartije od vrijednosti i upravljanje ovim investicijama na kratke staze teško može dovesti do uspjeha. Naravno, može se na berzi zaraditi i na mnogo kraći rok, na primjer za dan, nekoliko dana i sedmicu, ali je to obično više plod srećnih okolnosti oko tajminga nego što može biti posljedica valjane investicione aktivnosti“, kaže Gujaničić.
Ako pogledamo domaće tržište akcija ono je od početka godine, mjereno indeksom Belex15 u minusu 2,7 odsto, a ako bi se uračunale i dividende prosječan investitor na Beogradskoj berzi bio bi u blagom plusu. Od pojedinačnih akcija najbolji prinos je donio Aerodrom „Nikola Tesla“ koji je od početka godine u plusu preko 12 procenata.
Ova godina je bila promenljivog karaktera i za inostrana tržišta. Nakon nedavnog pada, američke berze su i dalje u plusu od po nekoliko procenata, dok su evropske berze u minusu. Ali i uprkos velikom padu u proteklih nekoliko nedjelja, akcije tehnoloških kompanija su ove godine donijele najveću zaradu na svjetskim berzama.
