Na šta se najviše žale crnogorski radnici

Agenciji za mirno rješavanje radnih sporova do 1.jula tekuće godine podnijeto je više od 2.700 pritužbi radnika koji su se uglavnom žalili na neisplaćene prekovremene sate, noćni, te rad za vrijeme praznika. Uporedna statistika pokazuje da je u odnosu na isti period prošle godine podnijeto oko 33 odsto više zahtjeva.

Za prvih šest mjeseci ove godine, pred nadležnom Agencijom, podnijeto je 2.743 predloga za mirno rješavanje radnih sporova. To je, prema riječima direktorice Zdenke Burzan, tri puta više u odnosu na isti period prošle godine.

Predmet individualnih radnih sporova najčešće se odnosio na, kako je rekla Burzan Dnevnim novinama, neisplaćene naknade za naknadu štete na ime manje isplaćene zarade za vrijeme obavljanja pripravničkog staža, prekovremeni i noćni rad, te rad u dane državnih i vjerskih praznika.

“Od 1. januara do 1. jula 2018. godine, Agenciji je podnijeto 2.743 predloga za mirno rješavanje individualnih i kolektivnih radnih sporova”, kazala je Burzan.

Ona je objasnila da se postupak mirnog rješavanja radnog spora pokreće podnošenjem predloga Agenciji, kao i da strane u sporu predlog mogu podnijeti zajednički ili pojedinačno.

Takođe, objašnjava da se “žaliti” mogu svi, kako poslodavci i zaposleni u privatnom, tako i onih u javnom sektoru.

Postupak i način mirnog rješavanja radnih sporova uređen je Zakonom o mirnom rješavanju radnih sporova, koji se između ostalog, zasniva na načelu tajnosti i povjeljivosti podataka, zbog čega, pojasnila je Burzan, ne može odgovoriti na pitanje da li su podnosioci predloga bili iz javnog ili privatnog sektora i na šta su se najviše žalili.

“Kada su u pitanju individualni radni sporovi, predmet spora najčešće se odnosio na neisplaćene naknade za naknadu štete na ime manje isplaćene zarade za vrijeme obavljanja pripravničkog staža, prekovremeni rad, rad noću, rad u dane državnih i vjerskih praznika, naknade štete zbog neiskorišćenog godišnjeg odmora, kao i sporovi koji su nastali zbog neisplaćenih ili manje isplaćenih zarada i neuplaćenih doprinosa za obavezno socijalno osiguranje, kao i sporovi povodom nezakonitog rasporeda na drugo radno mjesto”, precizirala je Burzan.

Ipak, ona nije mogla da kaže koliko je od 2.743 primljena predloga riješeno i kako, jer, kako je objasnila, izvještaj evidencije o postupcima mirnog rješavanja radnih sporova, donosi i usvaja Upravni odbor Agencije, na kraju kalendarske godine.

“Od 1. januara do 31. decembra 2017. godine Agenciji je podnijeto 2.055 predloga. Od toga pozitivno je riješeno 1. 090, odnosno postignut je sporazum između strana u sporu, 682 je obustavljeno, odnosno druga strana u sporu nije prihvatila postupak mirnog rješavanja spora, ili se nije izjasnila u zakonom propisanom i naknadno ostavljenom roku, kao i zbog povlačenja predloga prije otvaranja glavne rasprave”, kazala je Burzan.

Kada su u pitanju individualni radni sporovi, predmet spora najčešće se odnosio na neisplaćene naknade za naknadu štete na ime manje isplaćene zarade za vrijeme obavljanja pripravničkog staža, prekovremeni rad, rad noću, rad u dane državnih i vjerskih praznika, naknade štete zbog neiskorišćenog godišnjeg odmora…