Obratite pažnju: Koja je razlika između “upotrijebiti do” i “najbolje upotrijebiti do”
Tek oko trećine hrvatskih građana razumije razliku između navođenja roka trajanja “upotrijebiti do” i “najbolje upotrijebiti do”, objavilo je u četvrtak Ministarstvo poljoprivrede na osnovu rezultata istraživanja koje su na reprezentativnom uzorku hrvatskih građana sproveli Ministarstvo i Hrvatska agencija za hranu (HAH).
“Nerazumijevanje ovih navoda može dovesti do konzumiranja hrane koja nije sigurna, ali i nepotrebnog bacanja zdravstveno ispravne hrane”, ističe se u saopštenju, javlja Hina a prenosi Jutarnji list.
Stoga su Ministarstvo poljoprivrede i HAH pokrenuli informativnu kampanju putem video spota koji potrošačima objašnjava tu razliku na jednostavan način, kažu u Ministarstvu.
“Osim nerazumijevanja rokova trajanja, istraživanjem smo došli i do zabrinjavajućeg podatka da samo 10 odsto potrošača redovno čita deklaracije na proizvodima. To je takođe nešto što želimo promijeniti”, ističe direktorica HAH-a Darja Sokolić.
Bezbjednost i kvalitet
Iz Ministarstva objašnjavaju kako navod “upotrijebiti do” ukazuje na bezbjednost hrane i predstavlja rok nakon čijeg isteka hranu nipošto ne bi smjeli konzumirati, jer se radi o brzo kvarljivim namirnicama koje mogu predstavljati neposrednu opasnost za ljudsko zdravlje (npr. svježe mlijeko, svježe meso, svježa riba i sl.).
Navod “najbolje upotrijebiti do” govori o kvalitetu hrane, tj. nakon njegovog isteka hrana je još određeno vrijeme sigurna za konzumaciju pod uslovom da se čuvala prema uputstvu navedenom na pakovanju i da pakovanje nije bilo oštećeno. Međutim, proizvođač više ne garantuje da će proizvod biti jednakog kvaliteta jer hrana, na primjer, počne gubiti aromu i sl, navode iz Ministarstva.
Naglašavaju da izgled, miris i ukus hrane mogu biti pokazatelji da li je hrana koju konzumiramo sigurna. Međutim, hrana koja dobro izgleda i nema čudan miris ili ukus, ne mora nužno biti sigurna za konzumaciju, ako nije pravilno čuvana. Stoga, apel Ministarstva poljoprivrede i HAH-a ide i u smjeru i pravilnog čuvanja hrane, u skladu s navodima na deklaraciji, ističu iz Ministarstva.
Stop bacanju hrane
“Jedan od vodećih razloga bacanja hrane u domaćinstvima je i nerazumijevanje navoda o rokovima trajanja, zbog čega i zdravstveno ispravna hrana često završi u smeću. To želimo da promijenimo. Radimo na svim nivoima da se bacanje hrane maksimalno smanji, da razvijemo kulturu doniranja hrane i da kroz IT platformu jače povežemo donatore hrane i posrednike koji tu hranu distribuiraju”, istakao je u saopštenju potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, Tomislav Tolušić.
