Prednosti i mane elektronske trgovine u regionu

Širom svijeta, online prodavnice svakim danom sve više zamjenjuju tradicionalne trgovine. Najbolji pokazatelj uspjeha elektronskih prodavnica su posebni trgovački dani, poput proteklog Dana samaca, koji je kineskom gigantu Alibabi u samo 24 sata donio promet veći od 30 milijardi dolara.

Nadolazeći Black Friday i Cyber Monday, dva tradicionalno „jaka“ dana za klasičnu i online trgovinu na Zapadu, mogli bi da ostvare nove rekorde u elektronskoj trgovini, jer klasične radnje pokušavaju da održe korak sa trendom koji je već ugasio neke od velikih prodajnih lanaca.

U početku pomalo stidljivo i više sumnjičavo, kupovina preko interneta odomaćila se i u zemljama regiona, iako od zemlje do zemlje postoje primetne različitosti i pristup ovom vidu poslovanja, piše Al Jazeera Balkans.

Dragan Varagić, partner na Internet akademiji, navodi da razvoj e-trgovine prati razvoj ekonomije i klasične trgovine svuda u svijetu, pa i u regionu. Kako kaže, u Sloveniji, Hrvatskoj i Srbiji više od šest godina ljudi žive u periodu veoma razvijene e-trgovine, u skladu sa ekonomskim razvojem pojedinačnih država.

S druge strane, u Bosni i Hercegovini, Makedoniji i Crnoj Gori zbog veličine tržišta, političke i ekonomske situacije, e-trgovina je slabije razvijena, ali postoji i postoje kompanije koje dobro posluju u samoj državi, kaže Varagić. Ipak, ima i gorih od zemalja bivše Jugoslavije, gdje Albanija zaostaje nekoliko godina u e-trgovini za čitavim regionom. U ovu mini analizu nijesu uključene e-prodavnice koje iz ovih država posluju na veoma razvijenim tržištima, jer su tamo potpuno drugačiji uslovi poslovanja.

Razvoj ponude

Koliko brzo će se razvijati elektronska trgovina u pojedinačnoj državi primarno zavisi od razvoja domaće ponude e-trgovaca.

„U Srbiji, na primjer, 2010. godine se pojavio veliki broj veb sajtova za grupnu kupovinu preko kojih su se mogli kupovati različiti proizvodi i usluge sa velikim popustima, i u kombinaciji sa razvojem platformi za kupovinu po principima tzv. kvantaških pijaca sa fiksnim i varijabilnim cijenama, svi ovi web sajtovi su značajno uticali na nagli razvoj e-trgovine u Srbiji. Slično je bilo i u ostalim državama regiona. Ukratko, što je bolja i povoljnija onlajn ponuda u državi, e-trgovina se brže razvija. Nakon toga veći broj osoba počinje kupovinu i preko inostranih veb sajtova“, dodaje Varagić.

A za popularizaciju online kupovine je ključna praktičnost za kupce, ističe Darko Dujić, direktor Ceneje d.o.o, kompanije koja duže od 10 godina upravlja vodećim portalima za upoređivanje cijena u regionu (Ceneje.si, Jeftinije.hr, Idealno.rs i Idealno.ba). Ceneje je od ove godine dio grupacije Heureka, najveće grupacije za upoređivanje cijena sa više od 50 miliona mjesečnih poseta u Centralnoj i Istočnoj Evropi u devet zemalja.

Tako kupci mogu da kupuju u svakom trenutku, 24 sata na dan, sedam dana nedjeljno, tako reći sa svog dlana, zahvaljujući pametnim telefonima.

„Zanimljiv je podatak da smo na našim vodećim platformama za upoređivanje kupovine, još u februaru prošle godine, primijetili kako su mobilna pretraživanja premašila pretraživanja na desktopu. U istraživanju Shopper’s Mind 2018 smo isto tako opazili veliki porast kupovina koje su zaključene preko pametnog telefona. Čak 8 od 10 kupaca kupuje preko računara, ali je jasan i porast uticaja mobilne tehnologije. Recimo još i to da je 2017. petina anketiranih potrošača kupovala na tabletu ili pametnom telefonu“, kaže prvi čovjek Ceneje.

Praktičnost interneta

Kupcima je praktična i dostava, pa tako sve veći broj web trgovina uvodi dostavu proizvoda već idući dan, ali sve veći broj nudi i preuzimanje proizvoda u poslovnicama (click&collect sistem), dok su se korisnima pokazali i inovativni oblici online plaćanja.

Osim toga, online prodaja nije ograničena na lokaciju, jer kupac može da dosegne sva svjetska tržišta.

„Na webu, sa znatno nižim troškovima i to mnogo brže, možemo da analiziramo kupovni proces kroz analitičke alate koji su nam na raspolaganju. Alati za digitalni marketing nam omogućuju brži i još neposredniji pristup kupcima“, kaže Dujić.

Navedeno je razlog što Alem Spahić već godinama kupuje preko interneta.

„Zašto bih za nešto duplo skuplje plaćao u BiH, kada identičnu ili čak bolju stvar mogu naručiti preko eBaya ili AliExpressa? Još kada se uzme u obzir da je podignuta granica za carinjenje proizvoda, zaista je teško naći razlog zašto kupovati u klasičnim radnjama“, dodaje 28-godišnji Sarajlija.

Osim viših cijena u BiH, Spahiću smeta što domaće radnje nemaju adekvatne online ponude. Čast izuzecima, ali web trgovine nijesu ažurirane, često nedostaju podaci o cijenama i raspoloživosti… što su razlozi zbog čega izbjegava domaće e-trgovine, kaže.

Odnos prodavnica prema svojoj online trgovini u ostatku regije je, čini se, bolji.

Dujić navodi da podaci pokazuju da broj web trgovina svake godine raste, tako da su trgovci zasigurno svjesni prednosti online trgovine, ali ističe da u regiji ima još puno prostora za rast.

„Na konferenciji Ecommerce Day 2018, koju smo organizovali 14. novembra u Sloveniji, u predavanju o razvoju ecommerce područja u CEE regiji predviđen je brzi razvoj i veliki potencijal kako bi se dostigao razvoj zapadnih država. Do 2022. očekujemo dvostruko povećanje ecommerce tržišta“, kaže.

On dodaje i da postoji razlika u naklonosti potrošača domaćim, odnosno stranim web trgovcima.

Gotovo 40 odsto hrvatskih online kupaca prošle je godine kupovalo kod stranih trgovaca, a u Sloveniji manje od petine. S duge strane, isključivo kod domaćih online trgovaca 2016. je kupovala gotovo polovina slovenskih web kupaca, a u Hrvatskoj manje od četvrtine.

Što se tiče praćenja svjetskih trendova, podaci prošlogodišnjeg Shopper’s Mind istraživanja pokazali su i da je najčešća metoda plaćanja preko interneta i dalje plaćanje pouzećem (30 odsto), slijede PayPal (27 odsto) i kreditne kartice kojim plaća petina ispitanika. PayPal ima veliki udio u metodama online plaćanja upravo zbog naklonjenosti hrvatskih potrošača globalnim platformama poput eBaya i AliExpressa, kaže Dujić.

Zanimljivo je da, iako su Hrvatska i Slovenija susjedne zemlje, u ecommercu se uveliko razlikuju.

„Jedna od ključnih razlika zasigurno je učestalost kupovine na internetu, u Hrvatskoj je prošle godine na mjesečnom nivou kupovala polovina internet populacije, a u Sloveniji 6 od 10 korisnika, te se učestalost online kupovine stabilizovala tokom posljednje dve godine. Iz ugla mobilnih tehnologija, slovenačko tržište je bolje razvijeno, jer je još 2016. godine čak 76 odsto trgovina imalo optimizovanu mobilnu veb stranicu, dok je u Hrvatskoj prošle godine taj procenat bio nešto niži i iznosio je 60 odsto “, kaže prvi čovek Ceneje.

Granična ograničenja

Međutim, uz sve prednosti online kupovine, ona nosi i određene probleme, pogotovo za zemlje koje su van Evropske unije, zbog carina i raznih poreza.

Alem Spahić kaže da je pri šopingu često ograničen time što online prodavnice nemaju dostavu u BiH, ili su troškovi poštarine viši od same cijene artikla koji ga interesuje, raznorazne dažbine su dodatni problem.

Najveći problem regionalne e-trgovine čijim rešavanjem bi se značajno unaprijedila online prodaja u regiji jeste uspostavljanje CEFTA dogovora na internetu među državama regije, smatra Varagić.

„Skidanje carinskih dažbina u regionu i rješavanje problema cijena među-državne distribucije pojedinačnih proizvoda bi značajno poboljšao razvoj e-trgovine regionalno. Što se tiče trgovine sa drugim državama preko interneta, dažbine za kupovinu iz inostranstva će uvijek ostati, i ako je cijena kupovine u inostranstvu sa tim troškovima odgovarajuća za kupce, oni će kao i svih ovih godina nastaviti da kupuju preko inostranih web sajtova“, kaže partner na Internet akademiji.

Ali to što online trgovina ima sve više pristalica, to ne znači i da će ona dovesti do gašenja klasičnih prodavnica.

„Ako pogledate situaciju na veoma razvijenim tržištima, na primjer u SAD-u, možete vidjeti da kompletan obim e-trgovine u ovim državama ne prelazi ukupno 10 odsto klasične trgovine. Nikada e-trgovina neće zamijeniti klasičnu trgovinu, jer se radi o drugačijem tipu doživljaja kupca. E-trgovina ima svoje prednosti, ali ima ih i klasična trgovina“, govori stručnjak iz Srbije.