CBCG predlaže Vladi da rastereti zarade kako bi ubrzali ekonomski rast
Uraditi analizu poreske politike u dijelu visine stopa doprinosa za obavezno socijalno osiguranje i razmotriti mogućnost smanjenja ovih stopa kako bi se smanjilo opterećenje na bruto zarade zaposlenih u privredi i povećala konkurentnost uz istovremenu analizu sive ekonomije i iznosa minimalne zarade, navedeno je u ekonomskim preporukama koje je Centralna banka (CBCG) predložila Vladi za narednu godinu.
CBCG navodi da bi smanjenje dažbina mogle biti efikasne mjere za povećanje konkurentnosti i smanjenje neformalne ekonomije, što su ključni preduslovi za ubrzanje privrednog rasta, pišu Vijesti.
Oni predlažu i da se kreira model za mjerenje neformalne (sive) ekonomije i njenog učešća u BDP-u, na osnovu čega bi se definisao set jasnih i konkretnih mjera za smanjivanje sive ekonomije.
“S tim u vezi, potrebno je jačanje kapaciteta institucija i drugih tijela zaduženih za ovu oblast, kao i podizanje nivoa odgovornosti za efikasnost implementacije utvrđenih mjera. Pojačati kontrole i inspekcijski nadzor u svim oblastima privređivanja, a naročito u oblasti građevinarstva, turizma i ostalih uslužnih djelatnosti (naročito kod zanatlijskih radnji). Dodatno ojačati ulogu i nadležnosti inspekcije rada u cilju smanjenja rada ‘na crno’ i unaprijediti ukupne kapacitete inspekcija, uz bolju koordinaciju i saradnju u radu svih inspekcijskih organa”, naveli su iz Centralne banke.
CBCG traži i povećanje efikasnosti administracije na svim nivoima državne uprave, smanjenje broja procedura, ubrzanje procesa dobijanja dozvola, podsticanje elektronske komunikacije naručito kod Poreske uprave… Predlažu i da se nastavi sa digitalizacijom javne uprave i proširi jednošalterski princip na ostale usluge na državnom i na lokalnom nivou.
“U cilju korišćenja transfera znanja i pozitivnih iskustava, potrebno je nastaviti sa edukacijom zaposlenih u mikro, malim i srednjim preduzećima o mogućnostima korišćenja sredstava koje pružaju evropski pretpristupni fondovi i podsticati njihovo učešće u međunarodnim istraživačkim programima. Treba podsticati implementaciju međunarodnih standarda kvaliteta kroz pružanje savjetodavne podrške sektoru mikro, malih i srednjih preduzeća. Podršku obezbjediti putem pružanja finansijske pomoći i kroz podizanja nivoa znanja u svim oblastima gdje se standardi kvaliteta primjenjuju”, navede iz CBCG.
Predložili su i da se uskladi razvoj energetskog i transportnog sistema Crne Gore sa razvojem i ulaganjima u prioritetne djelatnosti razvoja privrede, kao i da se sprovede regulatorna reforma željezničkog saobraćaja i unaprijediti kvalitet aerodromske infrastrukture za potrebe opsluživanja većeg broja putnika.
“Potrebno je povećati kvalitet i transparentnost svih javnih podataka kako bi se povećala informisanost korisnika, kao i da Poreska uprava poboljša kontrolu završnih finansijskih iskaza koje dostavljaju preduzeća. Kreirati bazu prometovanih nekretnina i unaprijediti usluge katastra”, smatraju u CBCG.
Kako bi se unaprijedio turizam, Centralna banka predlaže da se više koriste potencijali za razvoj kulturnog, vjerskog, sportskog, zdravstvenog, nautičkog, kongresnog i drugih specijalnih vidova turizma. Traže i da države podstiče gradnju hotela u svim regionima, gradi infrastrukturu za zimski turizam, podstiče razvoj inovativnih turističkih proizvoda i dobijanje sertifikata kvaliteta i eko sertifikata, kao i da država poboljša promociju Crne Gore kao turističke destinacije na emitivnim tržištima.
“Rješavati problem komunalnog otpada i plastičnog otpada u moru koji ima negativan uticaj na turističku ponudu. Razmotriti uvođenje takse/poreza na proizvode od plastike kako bi se smanjila njihova upotreba. Kreirati informacioni sistem za prijavu i odjavu turista čime bi se formirala jedinstvena baza svih smještajnih objekata koji posluju u zemlji i obezbijedilo sveobuhvatno elektronsko praćenje turističkog prometa”, predlažu iz CBCG.
U oblasti energetike predlažu da se nastavi sa modernizacijom i izgradnjom nove infrastrukture za proizvodnju, prenos i distribuciju energije kako bi se smanjili gubici, da se obezbijede dodatni vidovi subvencija za solarne kolektore i implementiraju standardi energetske efikasnosti stambenih objekata.
“Stimulisati korišćenje obnovljivih izvora energije u cilju supstituisanja korišćenja naftnih derivata kada je u pitanju transport, kroz uvođenje sredstava javnog prevoza koje pokreće električna energija (autobusi na električni pogon) i razne olakšice kad je u pitanju kupovina motornih vozila na električni i hibridni pogon. Izvršiti odabir strateškog partnera za berzu električne energije i razmotriti model povezivanja sa regionalnim tržištima”, naveli su iz CBCG-a.
Potrebno više pažnje za poljoprivredu i sela
Centralna banka smatra da poljoprivredu treba razvijati u cilju podrške regionalnom razvoju, supstituciji uvoza i smanjenja ekonomskih i socijalnih neravnoteža.
“Potrebno je povećati efikasnost i efektivnost programa podrške razvoju poljoprivredne proizvodnje u cilju povećanja njenog obima i kvaliteta. Raditi na uvođenju novih tehnoloških dostignuća u poljoprivrenoj proizvodnji kroz subvencije i edukaciju potencijalnih korisnika. Implementirati EU standarde u oblasti bezbjednosti hrane, jačati kapacitete veterinarske i fitosanitarne inspekcije, poboljšati sertifikaciju poljoprivrednih proizvođača naročito u pojedinim oblastima poljoprivrede (organska proizvodnja, proizvodnja u plastenicima, maslinarstvo, pčelarstvo, proizvodnja ljekovitog i aromatičnog bilja)”, navode iz CBCG.
Predlažu i podsticanje razvoj ruralnih područja kroz obnovu i razvoj sela i investiranje u poboljšanje vodosnabdijevanja i infrastukture, kako bi se zaustavio odliv stanovništa. Traže i da se pojačaju kontrole poštovanja obaveza iz koncesionih ugovora u cilju održivog korišćenja šuma i održive ekspolatacije rijeka, kao i da se pošumljavaju površine koje su degradirane šumskim požarima sa autohtonim vrstama.
