Šta donosi povezivanje Volkswagena i Forda
Sve glasnija govorkanja o čvršćem povezivanju Forda i Volkswagena na neki su način potvrda davne teze nedavno preminulog Serđa Markionea o tome kako slijedi nova era u konsolidaciji automobilske industrije, ocjenjuje SEEbiz.
Doduše, Ford i Volkswagen ne planiraju klasično spajanje, ali žele podijeliti troškove stvarajući saveze na tržištima i u tehnologijama koje nalaze problematičnim, no iz kojih se takođe ne žele potpuno povući.
Tako se Ford u posljednje vrijeme potpuno fokusirao na Mondeo i za sada isključio mogućnost plasmana na tržište novih sedana. Istodobno, Volkswagen ostaje nišni igrač u profitabilnom segmentu američkih pick-up kamioneta. U septembru je VW najavio kako će prekinuti proizvodnju legendarne Bube, u sklopu priprema za buduće razdoblje u kojem će dominirati električna vozila.
Slični savezi već su postali trend. Honda i General Motors dogovorili su da će podijeliti razvojne troškove autonomnih automobila dok Toyota i Mazda planiraju da slijede Mercedes i Nissan u proizvodnji koja bi trebalo zadovoljiti NAFTA tržišta. Jaguar Land Rover traži saveznike u području pogonskih sklopova.
Proizvođači bi mogli dijeliti platforme i ostvariti značajne uštede u razvoju, a “ušteđeni” novac plasirati u razvoj električnih modela. Iako je Ford najavljivao elektrifikaciju svojih modela, čini nam se kako Volkswagen u tom segmentu ipak predvodi budući da najavljuju cijelu liniju modela I.D. s električnim pogonom.
Konkretno, poznavatelji auto industrije kažu Reutersu da bi Volkswagen mogao da oslobodi kapacitete za električna vozila u svom pogonu u Hanoveru, dok bi proizvodnju transportnih kombija mogao prebaciti u Fordov pogon u Turskoj.
Konkurenti iz američkog i kineskog tehnološkog sektora i potreba ubrzanja investicija zapravo su motivisali Volkswagen da napusti svoje pristup koji se temeljnio na razvoju svih segmenata proizvodnje unutar vlastite kompanije.
To je potvrdio i prvi operativac kompanije Herbert Diess koji upravo u softverskom segmentu i autonomnim automobilima vidi ona područja u koja se treba ubrzano “ukrcati”.
