Građevinski bum u Podgorici i jugu ne ide u korist sjevera Crne Gore
Krajnje je vrijeme da Vlada sprovede politiku kojom će se ograničiti i usmjeriti stanogradnja, kako bi se očuvao ravnomjerni razvoj sjevernog ijužnog regiona, poručio je ekonomski analitičar Predrag Drecun.
Ne postoje zvanični podaci koliko trenutno postoji praznih stanova u Crnoj Gori, a Monstat raspolaže podacima iz 2011. godine, kada je, prema popisu iz te godine, nenastanjenih ili praznih stanova bilo skoro 59.000.
“Država svoju ekonomsku politiku ne usklađuje sa populacionom, jer se migracije koje se odvijaju dešavaju kao proizvod nekontrolisane gradnje u Podgorici i južnim djelovima Crne Gore, što ima za posljedicu iseljavanje stanovništva sa sjevera. To dovodi do izumiranja kompletne sjeverne regije, koja ostaje bez ljudi i kadrova, koji su sposobni da nose razvoj”, kazao je Drecun Pobjedi.
Prema riječima Drecuna, u ovom trenutku je gotovo nemoguće utvrditi koliko ima praznih stanova.
“Ali se može sa sigurnošću utvrditi da u Crnoj Gori postoji više od 300.000 stambenih jedinica, što govori da ima mnogo više stambenih jedinica nego porodičnih domaćinstava”, kazao je Drecun.
Prema njegovim riječima, jedna od mjera za ravnomjerni razvoj je i auto-put koji je u izgradnji, a dobra mjera može biti i afirmacija projekta ekonomskog državljanstva u pravcu ulaganja u sjeverni region više nego u centralnu i južnu regiju.
Naveo je i da sigurnost ulaganja u nekretnine postoji.
“I tu je možda najmanji rizik za ulaganje, jer ako se ne može ekonomski valorizovati, odnosno izdavati, približna vrijednost nekretnine će se očuvati kroz njenu tržišnu vrijednost”, izjavio je Drecun.
On smatra da postoje bolji načini da se investira nego što je to kupovina stana.
“Ali naš prosječan građanin investitor nema taj nivo znanja da bi mogao da se bavi bilo kakvom investicionom aktivnošću osim ovoga što je naizgled najprostije, a to je ulagati i kupiti stan”, tvrdi Drecun.
Dodaje da je zbog rasta tražnje za stanovima, odnosno zbog pretvaranja đedovine u nekretnine, prije desetak godina, za vrijeme ekonomskog buma došlo i do rasta cijena nekretnina u jednom periodu.
“Te se cijene sad donekle stabilizuju jer građani shvataju da prihodi po tom osnovu jesu stabilni, ali polako počinju da padaju. Imate izvjesnost da ćete stan izdati neko vrijeme, ali to više nije tako skupo, jer su se nekada stanovi od stotinjak kvadrata izdavali i po 1.000 eura, a sad jedva 300 do 400 eura, tako da izdavanje nije više tako isplativo kao što je bilo”, poručio je Drecun, podsjetivši i da su kamatne stope na depozite takođe niske.
