Država zbog kašnjenja u plaćanju računa za struju izgubila 2 miliona eura
Crna Gora je u posljednjih pet godina, za kamatu na kašnjenje u plaćanju računa za električnu energiju, izdvojila ukupno 2.036.690 eura iz državnog, ali i iz budžeta lokalnih samouprava, pokazuju podaci Elektroprivrede objavljeni u Informaciji o uspostavljanju centralnog informacionog sistema za monitoring potrošnje energije i vode u javnom sektoru.
Ministarstvo ekonomije, kako se navodi u dokumentu koji je Vlada usvojila na protekloj sjednici, ne vodi evidenciju o eventualnim kamatama za kašnjenje u plaćanju drugih energenata ili vode. Stoga, Vlada je ovlastila taj resor da sprovede aktivnosti na uspostavljanju centralnog informacionog sistema za energetski monitoring u javnim objektima, u okviru druge faze Programa energetske efikasnosti u javnim zgradama.
“Planirani sistem za energetski monitoring će obuhvatiti sve zgrade ili djelove zgrada u vlasništvu organa javne uprave, lokalne samouprave i javnih službi”, istaknuto je u dokumentu, prenose Dnevne novine.
Primjena monitoringa, kako je planirano, finansiraće se iz sredstava druge faze Programa energetske efikasnosti u javnim zgradama za čiju implementaciju je obezbijeđeno 20 miliona iz kredita sa Njemačkom razvojnom bankom i 2,74 miliona eura donacija.
Uspostavljanje sistema je planirano u dvije faze. Za realizaciju prvog dijela projekta, prema procjenama, biće neophodno 2,5 miliona eura, dok će novčana procjena za sprovođenje druge faze biti gotova nakon završetka prve.
“U prvoj fazi uspostaviće se sistem za energetski monitoring za 2.500 javnih objekata, od čega na naprednom nivou njih oko 250. Drugim dijelom projekta predviđeno je uključivanje do 350 objekata u napredni nivo”, piše u zvaničnom dokumentu.
U sistem će se, osim podataka o potrošnji energije i vode unositi i lokacija, površina, godina izgradnje, broj korisnika, vrsta energenta za grijanje i podaci o rekonstrukcijama objekta.
Ukoliko se energetski monitoring bude adekvatno koristio, može se uštedjeti do 20 odsto.
“Ministarstvo ekonomije procjenuje da će na godišnjem nivou direktne uštede minimalno iznositi tri odsto, što bi za pet godina imalo finansijski rezultat od 4,5 miliona eura”, navodi se u dokumentu i dodaje da je procjena minimalnih finansijskih rezultata i faze energetskog menadžmenta oko 6,5 miliona eura za prvih pet godina.
Ciljevi uspostavljanja sistema za energetski monitoring treba da omoguće centralnu evidenciju o potrošnji energenata i vode u javnim objektima, upravljanje budžetom za energiju i vodu u javnim zgradama i poznavanje stvarne potrošnje energije i vode. Prekomjerna potrošnja energije, gubici vode, preduzimanje korektivnih mjera, kao i priprema projekata u cilju dobijanja finansijskih sredstava iz različitih fondova, takođe su ciljevi energetskog monitoringa.
