Svi znaci su tu: Stiže nova ekonomska kriza

Nakon gotovo cijele decnije ekonomskog rasta, sve više je znakova da bi u SAD uskoro moglo doći do nove recesije, a kad Amerika kihne, prehladi se cijeli svijet. 

Zbog toga je i za investitore u nekretnine, dionice, investicione fondove pa čak i štediše i u našim bankama vrlo važno znati kada bi mogla početi iduća recesija. Postoji više ranih znakova koji su u prošlosti uspješno ukazali na krizu, a neke od njih Josip Kokanović iz Admiral Marketsa navodi u nastavku.

Krst smrti

Krst smrti je indikator koji spada u tehničku analizu, a koji je popularan među velikim investitorima na finansijskim tržištima. Radi se o situaciji u kojoj 50-dnevni pomični prosjek na grafikonu cijene pojedinog instrumenta padne ispod 200-dnevnog pomičnog prosjeka, a zastrašujući naziv je nastao zbog toga što takva situacija često prethodi velikom padu. Nedavno se krst smrti dogodio na SP500 indeksu, a posljednja tri puta se to dogodilo 2001., 2008. i 2016. godine.

Nakon krsta smrti 2001. došlo je do pucanja Dot Com balona, 2008. godine se dogodio najveći pad za vrijeme finansijske krize, dok se 2016. nije dogodilo praktično ništa (indikator nije 100% pouzdan kao niti jedan drugi). No, nedavno je ponovno došlo do krsta smrti i mnogi ga investitori smatraju vrijednim pažnje zbog uspješnog predviđanja pada 2001. i 2008. godine.

Inverzija krivulje prinosa

U posljednjih sedam puta kada su kratkoročne kamatne stope na američke obveznice postale više od dugoročnih, svaki put je došlo do recesije u roku od godinu ili dvije. Naime, to je znak da su investitori izgubili povjerenje u kratkoročni ekonomski rast. Iako do inverzije krivulje prinosa između dvogodišnjih i desetogodišnjih američkih obveznica još nije došlo, razlika je pala na samo 0,16% i sudeći po dosadašnjem trendu, do inverzije će doći u roku par mjeseci.

Promjena u retorici FED-a

Nakon što je sredinom godine Džerom Pauel, čelnik američke centralne banke FED, izjavljivao da su kamatne stope u toj zemlji daleko ispod neutralnih, u posljednjih nekoliko javnih nastupa se predomislio. Sada govori da su kamatne stope samo za nijansu ispod neutralnih, iz čega se može zaključiti da ih više neće značajno podizati, a usporavanje i prestanak podizanja kamatnih stopa je znak da su čak i centralne banke (koje su tradicionalno vrlo spore u svojim reakcijama) svjesne da situacija u ekonomiji nije bajna.

Pad cijene nafte

U posljednja dva mjeseca cijena nafte je pala preko 30%. Pad cijene “crnog zlata” može značiti da proizvođači iz bušotina crpe prevelike količine ili da je potražnja počela posustajati, stoga se stvaraju prevelike zalihe. Budući da potražnja za energijom ima visoku pozitivnu korelaciju s ekonomskom aktivnošću, pad cijene crnog zlata takođe može ukazivati da ekonomska situacija na globalnom nivou više nije sjajna.

Stopa nezaposlenosti

Kada je u pitanju stopa nezaposlenosti u SAD-u, situacija je idealna. Trenutno iznosi 3,7%, što je najniži nivo još od 1969. godine, no upravo je u tome problem. Naime, većina ekonomista smatra da se radi o prirodnoj stopi nezaposlenosti, za koju nije realno da se može dodatno spustiti.

Godine 2007. počela je rasti nakon što je prije toga pala na 4,4%, a 2000. tek nakon što je dosegnula 3,9%. U obje situacije je iduće godine došlo do krize, a u krizama pada vrijednost dionica i dioničkih investicionih fondova. Takođe dolazi do pada kamatnih stopa na oročenu štednju i do velikog pada cijene nafte dok cijena zlata i obveznica razvijenih zemalja najčešće raste.