Ivana je samo jedna od mnogih: Šta ako nam svi stručnjaci odsele?

Decenijama unazad, u Njemačku se sa Balkana odlazi u potragu za boljim životom. Usvajanjem novog zakona o zapošljavanju stranaca koji stupa na snagu 1. januara 2020. njemačko tržište se otvara i za radnike koji ne dolaze iz zemalja EU.

Jedna od onih koja je iz Crne Gore otišla u tu zemlju je i Ivana Roćen Karč. U Njemačkoj živi već pet godina, u gradu Kaiserslauternu. “Ovdje mi je dobro. Došla sam da radim, prevashodno zbog bolje finansijske situacije”, kaže ona.

U Njemačkoj je osnovala porodicu i kako kaže navikla se na život u toj zemlji, priča ona za Portal Analitiku.

“Možda se jednog dana vratimo u Crnu Goru“, govori Ivana.

Od naredne godine, na osnovu novog zakona koji je usvojen prije nekoliko dana, gradjanima Crne Gore biće lakše da dodju do posla u Njemačkoj. Mnogi to može biti šansa za bolju i ljepšu budučnost, a državi značajan problem – jer olakšice su namijenjene za najbolje.

Značajne olakšice za radnike s Balkana

Ovaj predlog zakona mora potvrditi njemački parlament Bundestag. Jedna od najvećih promjena je, kako se navodi na sajtu nemačke vlade, što će se izraz “kvalifikovani radnik” koristiti i za radnike sa visokom stručnom spremom (fakultetskom diplomom) i za radnike sa nižim stručnim kvalifikacijama, što će ovim drugima olakšati put do posla.

Novina je i što će radnici ubuduće moći da uđu u Nemačku i prije nego što nađu posao, kao što je to do sada bio slučaj sa visokoobrazovanom radnom snagom.

Novi zakon omogućava radnicima koji mogu da dokažu da imaju sredstava da se izdržavaju šest mjeseci i osnovno znanje njemačkog, da dobiju boravišnu dozvolu, a posao bi trebalo da pronađu tokom tih šest mjeseci da bi im boravišna dozvola bila produžena.

Novim zakonom se definiše i da u određenim okolnostima, radnik može da stručnu spremu stečenu u zemlji iz koje dolazi, dokaže nakon dolaska u Njemačku, što znači da kvalifikovani stranci mogu da uđu u zemlju, možda čak i počnu da rade, dok traje postupak priznavanja njihovih diploma i kvalifikacija.

Keković: Mora se uraditi strategija za zadržavanje kadra

Generalni sekretar Unije slobodnih sindikata Srđan Keković u razgovoru za Portal Analitika kaže da već da treba da se zabrinemo i vidimo kako da zadržimo stručne ljude.

„Problem je što će ići svi, i stari i mladi. Migracija će da krene iz Crne Gore, Hrvatske, Slovenije, Srbije. Njemačka to radi pametno, uzima radnu snagu, naše tržišto ostaje siromašno za kadrove. Veliki je problem, jer će otići stručan kadar, neko ko vam treba u zemlji, na primjer iz zdravstva, ali naravno ne samo iz ove oblasti“, ističe Keković.

Crna Gora mora uraditi posebnu strategiju kako bi zadržala kadrove u zemlji, objašnjava Keković.

„U jednom momentu će se desiti ono čemu stremimo, da su kompletna Evropa i tržište radne snage otvoreni za naše radnike, a zbog toga bi bilo nužno da se uradi posebna strategija. Prije svega trebamo prepoznati koji su deficitarni kadrovi i motivisati ih da ne idu. Potrebno je u ovim godinama do učlanjenja uraditi dokvalifikacije, prekvalifikacije, da bi se radna snaga kvalitetno pripremila“, govori on.

Informacije pribavljati u predstavništvima država

I dok se region digao na noge kako da zadrže stručnjake, u našem Zavodu za zapošljavanje ukazuju da naredne 2019. godine važe ista pravila kao i do sada. Pozivaju se i na javno objavljeno obavještenje na sajtu Ambasade u kome se navodi da naredne godine nijesu predvidjene nikakve izmjene po pitanju useljevanja u Njemačku.

U odgovorima koje smo dobili iz Zavoda detaljno navode što je sve potrebno da bi građani Crne Gore sada otišli da rade u Njemačku, ali ne i što država planira da radi kako bi spriječila odliv od 2020. kada počinje da se primjenjuje ovaj zakon.

Odgovore nijesu dobili ni od resornog Ministartva rada.

Gordana Vukčević iz Odsjeka za EURES i međunarodno posredovanje u inostranstvu kaže da informacije o uslovima zapošljavanja treba pribavljati jedino i isključivo u diplomatsko-konzularnim predstavništvima tih država.

“Vrlo često,pojedinci, firme ili organizacije netačno informišu građane o mogućnostima zapošljavanja u inostranstvu i obećavaju im zaposlenje i ‘sređivanje papira’, uz finansijsku nadoknadu. Građani ili budu prevareni za taj iznos novca ili budu žrtve rada ‘na crno’, finansijske ili radne eksploatacije u toj državi. Naglašavamo da se za sve komentare o imigracionim zakonima treba obratiti nadležnim službama tih država, koje su one za to jedino ovlašćene. Radi maksimalne zaštite naših građana i pomoći ukoliko razmišljaju o odlasku u inostranstvo, urađen je i vodič ‘Kako se zaštiti prilikom zapošljavanja u inostranstvu?’ koji se nalazi na sajtu Zavoda”, kaže ona.

Njemačkoj trenutno nedostaje preko milion i dvije stotine hiljada radnika. Najviše ih je potrebno u institucijama za njegu starih lica, gdje trenutno nedostaje 25.000 radnika, te u zdravstvu i informatici. Tražena su i zanimanja sa srednjom stručnom spremom, kao što su zanatlije, gdje je potrebno 250.000 radnika, a među njima su i vozači.