Evo kako se Grci obračunavaju s poreskim inspektorima
Evropski zvaničnici uporno upućuju apele Atini da mora čvrsto da se drži obećanih reformi, ukoliko želi finansijsku pomoć bez koje nezaustavljivo tone u finansijsku bedu. Grčka vlada tvrdi i da u to ne treba sumnjati. Pitanje je samo: Da li je zaista sposobna da održi obećanje, pita se Business Insider.
U petak su grčko ostrvo Hydra, turističko mjesto s nekih 2700 stanovnika, preplavili službenici finansijske policije koji su provjeravali konobe, kafiće i suvenirnice da vide da li oni plaćaju porez. Ali Grci se i dalje služe starim trikom: novčani prihod ostaje neprijavljen i ‘nestaje’, a PDV, iako prikupljen od kupaca, takođe ‘nestaje’ da se ne bi dao državi.
Konkretan slučaj izgledao je ovako: Poreski inspektori ušli u riblji restoran gdje je utvrđeno da vlasnica nije prijavljivala ostvareni prihod, zbog čega je odvedena u policijsku stanicu gdje se onesvijestila. Njen 25-godišnji sin, koji je radio u konobi i vrijeđao inspektore, takođe je uhapšen. Bijesni ljudi odlučili su da ‘pravdu’ uzmu u svoje ruke pa su se uputili prema policijskoj stanici na koju su bacali kamenje, isključili joj vodu i struju i zatražili da se čovjek pusti na slobodu. Drugi su blokirali luku kako bi se spriječilo pristajanje trajekta, tako da policija ne bi mogla da ga prebaci u Atenu.
Sljedećeg jutra policija s kopna uspela je da se probije do policijske stanice i oslobodi finansijske inspektore koji su ostali zarobljeni u njoj. Na kraju je 25-godišnjak pušten jer nije vlasnik, a uz to je još tvrdio i da je htio da izda račun kada je inspekcija stigla. U nedjelju je njegova majka odvezena s ostrva. Ova poreska pobuna u Hydri došla je baš u nezgodno vrijeme: neposredno prije važnog sastanka u Berlinu, podsjeća Business Insider.
Ali to nije jedini takav slučaj u Grčkoj. Poreska prevara je tamo pandemija. Tim za finansijske zločine je objavio da je istražio 4067 konoba, kafića, suvenirnica i sl. na 46 ostrva i na istaknutim turističkim mjestima na kopnu između 6. jula i 19. avgusta, od čega je njih 55,7 odsto počinilo poreski prekršaj. Ta brojka pokazuje da se stvari u odnosu na godinu ranije nijesu poboljšale, naprotiv, stanje je gore.
Poreska prevara je praksa kojom se bavi cjelokupno grčko društvo, od dna do vrha, što je i bio jedan od uzroka grčkih finansijskih problema.
Hoće li Grčka, kao što se priča, ići stopama Argentine, koja je ustala iz pepela nakon finansijskog sloma? Ne tako brzo. Argentinska vlada sprovela je impozantne trgovinske mjere i kapitalna ograničenja da ne bi doživjela još dublju krizu. A Grčka je i dalje samo na praznim riječima.
