Dvadeset godina eura: Div na klimavim nogama

Euro će u utorak napuniti 20 godina tokom kojih je preživio veliku krizu i trajno se ustoličio na finandijskim tržištima i u evfopskim novčanicima.
No, bez tješnje integracije eurozone suđeno mu je da ostane div na klimavim nogama, upozoravaju analitičari, prenosi Hina.

Rođen 1. januara 1999, euro je u početku postojao samo kao virtualna valuta koju se koristilo u računovodstvenim i finansijskim transakcijama.

Fizička realnost postao je tri godine poslije, a kovanice i novčanice eura danas koristi više od 340 milina ljudi u 19 evropskih država.

Valutu nijesu odmah zavoljeli i mnogi su njeno uvođenje doživjeli kao neželjeno povećanje cijena. U Njemačkoj je čak dobio nadimak “teuro”, po njemačkoj riječi za skupo.

No, ljude su brzo osvojila lakša putovanja i poslovanje preko granica bez valutnih fluktuacija.

Euro je danas popularniji nego ikad uprkos jačanju euroskeptičnih, populističkih pokreta u nizu država.

Ispitivanje javnog mnijenja sprovedeno u novembru za Evropsku centralnu banku (ECB) pokazalo je da 74 odsto građana eurozone smatra da je euro bio dobar za EU, a 64 odsto da je bio dobar za njihovu državu.

“Euro se ukorijenio u stanovništvu, čak i antiestablišmentske stranke to moraju priznati”, rekao je Nikolas Veron, naučnik think tanka Bruegel iz Brisela i Petersonova instituta za međunarodnu ekonomiju iz Vašingtona.

Euro je sada druga svjetska valuta, iako još  ne može dovesti u pitanje dominaciju američkog dolara.

“Što god bude potrebno”

Euro je doživio presudni trenutak kada su posljedice finansijske krize 2008. izazvale dužničku krizu u eurozoni koja je kulminirala spašavanjem nekoliko država, dovevši valutnu uniju i njeno jedinstvo na samu ivicu pucanja.

Stručnjaci kažu da je to turbulentno razdoblje razotkrilo inherentne mane tog projekta, uključujući nepostojanje fiskalne solidarnosti u obliku podjele odgovornosti za dugove, ulaganja i rizike ili nepostojanje zajmodavca u krajnjoj nuždi.

Kriza je razotkrila i ekonomske razlike između država članica, posebno između fiskalno mudrijeg sjevera i prezaduženog juga.

Predsjednik ECB-a Mario Dragi smatra se zaslužnim za spašavanje eura 2012. godine. Tada je izgovorio sada legendarne riječi da će ECB, koji vodi monetarnu politiku eurozone, učiniti “što god bude potrebno” da sačuva jedinstvenu valutu.

ECB je obećao da će kupiti, bude li potrebno, neograničene količine državnih obveznica prezaduženih država. Time je smirio situaciju i obećanje nikada nije morao primijeniti u praksi.

Da bi novac nastavio cirkulisati eurozonom i spriječio prijetnju deflacije, pada cijena i ekonomskih aktivnosti, ECB je posljednjih godina preduzeo nezapamćene mjere.

Odredio je da kamatne stope budu rekordno niske, ponudio jeftine zajmove bankama i otkupio više od 2,6 biliona eura državnih i korporativnih obveznica između 2015. i 2018. godine.

S obzirom na to da se inflacija približila ciljanoj vrijednosti od ispod dva odsto, ti su podsticaji ocijenjeni kao uspješna monetarna politika.

No, posmatrači upozoravaju da 19 članica eurozone nije učinilo dovoljno da sprovedu potrebne političke reforme kako bi se bolje pripremile za buduće krize i postigle veću ekonomsku konvergenciju.

“Stopala od cigli”

Bankovna unija koja se već dugo planira još nije dovršena zbog neslaganja oko uvođenja jedinstvene evropske sheme osiguranja depozita.

A predlog francuskog predsjednika Emanuela Makrona da se osnuje budžet eurozone značajno je razvodnjen. Države članice u decembru su pristale samo da će razmotriti srezanu verziju ideje, a pojedinosti još nijesu razjašnjene.

Makronovi ambiciozniji planovi za uvođenje dužnosti ministra finansija eurozone ili evropske verzije Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) odbačeni su u zapećak.

ECB je u međuvremenu učinio koliko je mogao da bi podupro euro, rekao je Žil Moe, bivši ekonomista francuske centralne banke.

Analitičar Vernon je optimističniji i kaže da je euro ojačan raščišćavanjem bilansa banaka, obuzdavanjem državnih dugova i vanrednim mjerama ECB-a.

Euro je sada “div sa stopalima od cigli a ne od gline”, rekao je on.

Poslovni dnevnik