Ko će biti novi suvlasnik EPCG: Zainteresovane kompanije iz SAD, EU, Kine

Od momenta aktivacije put-opcije intenzivna su interesovanja investitora za kupovinu akcija Elektroprivrede, što dovoljno govori o aktraktivnosti investiranja u EPCG i potencijalu kojim raspolažemo, saopštila je u intervjuu Pobjedi ministarka ekonomije Dragica Sekulić.

“Sa zadovoljstvom mogu istaći da je riječ o velikim kompanijama iz zemalja EU, Sjedinjenih Američkih Država, Kine… Naravno, to znači i veću obavezu sa aspekta izbora novog strateškog partnera. Ono što već sad mogu da najavim je to da ćemo tražiti partnera sposobnog da EPCG učini većom i profitabilnijom kompanijom, kompanijom koja je generator velikih investicionih ciklusa koji će dovesti do izgradnje novih proizvodnih objekata”, kazala je Sekulić.

Prema njenim riječima, crnogorskoj ekonomiji ne treba kupac EPCG, već strateški partner sa kojim će EPCG moći da raste, razvija se, povećava svoju konkurentnost i efikasnost.

“Podjednako je iluzorno očekivati da se od prodaje EPCG mogu ostvariti enormni prihodi, kao i da se u dominantnom državnom vlasništvu ona može razvijati na moderan i održiv način. EPCG ima dva vanserijska proizvodna objekta i najbolji pregled razvojnih potencijala u zemlji, ali valorizacija oba ta segmenta podrazumijeva otvorenost za savremene prakse i iskustva”, poručila je Sekulić.

Objašnjaca da je realizacija put-opcije podrazumijevala isplatu 250 miliona eura u sedam godišnjih rata za akcije italijanske kompanije A2A.

“Odgovornom politikom Vlade u prethodnom periodu i stabilizacijom javnih finansija stvoreni su uslovi za realizaciju put-opcije na ‘ubrzan’ način. Naime, kroz pregovore sa italijanskom stranom uspjeli smo da obezbijedimo izvršavanje put-opcije u četiri rate za dvije godine. Dogovor podrazumijeva otkup akcija za 20 miliona eura manje nego što je bilo ugovoreno, dakle za 230 miliona”, ističe ministarka.

Ove godine realizovane su dvije rate, kojima je država postala vlasnik 70 odsto akcija.

“EPCG je privremeno preuzela deset odsto sopstvenih akcija, čime je udio A2A sveden na oko 19 odsto. Već u narednih šest mjeseci postupak izlaska A2A iz EPCG biće u potpunosti okončan, ponavljanjem postupaka iz 2018. godine. Ako se prisjetimo katastrofičnih najava sa dobrog dijela naše političke scene, moramo se saglasiti da se radi o prilično dobrom dogovoru za Crnu Goru. Dakle, iz državnog budžeta je u maju ove godine A2A uplaćeno 69 miliona eura, od kojih je već u septembru, kroz isplatu pripadajuće dobiti vraćeno oko 38 miliona eura. U narednoj godini će državni prihod od dividende zasigurno biti veći od troška za plaćanje preostale tranše akcija. Drugim riječima, Crna Gora je povratila svoj udio u EPCG, za koji je, prisjetimo se, A2A 2009. godine unijela gotovo 450 miliona eura u naš sistem, oslanjajući se u potpunosti na prinosni potencijal same EPCG, dakle bez dodatnih zahvatanja iz budžeta i ugrožavanja javnih finansija”, napomenula je Sekulić.

Ona je rekla i da moramo biti svjesni potencijala sa kojim raspolažemo, a možda je najznačajniji koji imamo hidro potencijal i mogućnosti koje pružaju izgradnje velikih hidroelektrana (HE) po savremenim ekološkim standardima.

“Iz tog razloga intenzivno radimo na pripremi dokumentacije koja će biti osnova za raspisivanje tendera za izgradnju elektrana. Znate da je Elektroprivreda već zaključila ugovor o izradi studije isplativosti i elaborate uticaja na životnu sredinu za HE Komarnica. Očekujemo da ti dokumenti budu gotovi do sredine naredne godine. To znači da možemo planirati raspisivanje tendera za HE Komarnica krajem naredne godine”, dodaje ministarka ekonomije, navodeći da su u razgovorima su sa potencijalnim investitorima o najboljem načinu za realizaciju projekta izgradnji HE na Morači.

Kada je riječ o termoenergetskom potencijalu u Pljevljima, u prethodnom periodu preduzeli su, kaže, konkretne korake, paralelno, u dva kolosjeka.

“Prvi podrazumijeva ekološku rekonstrukciju postojećeg bloka TE koja će omogućiti rad TE po najsavremenijim ekološkim standardima. Projekat vrijedan 40 miliona je u završnoj fazi pripreme i očekujemo raspisivanje tendera za glavni projekat i izvođenje početkom naredne godine. Realizacija ovog projekta ne samo da će obezbijediti efikasniji rad TE u narednih 20-ak godina već će, što je najvažnije, značajno uticati na smanjenje emisija štetnih gasova. Dakle, biće ekološki prihvatljivija i urađena po najsavremenijim standardima EU. Ono što je jako važno jeste da projekat ekološke rekonstrukcije prati i realizacija projekta toplifikacije Pljevalja. To će značajno popraviti ekološku situaciju u Pljevljima. Zbog toga očekujem u saradnji opštine Pljevlja, Elektroprivrede i Direkcije javnih radova konkretne rezultate u najskorijem periodu”, rekla je Sekulić.

Paralelno sa tim poslom, nakon raskida ugovora sa Škodom Prahom, preduzeli su korake u sagledavanju najboljeg scenarija za izgradnju drugog bloka TE.

“To podrazumijeva sagledavanje mogućnosti korišćenja savremenih tehničkih rješenja koja će omogućiti realizaciju projekta. Takođe, novo tehničko rješenje kao takvo mora da opravda i mogućnost finansiranja projekata po standardima koje smo se kao država opredijelili da poštujemo. U cilju dostavljanja konačnog modernog tehničkog rješenja formiran je radni tim i očekujem da će početkom naredne godine biti prezentovan konačan prijedlog. U suštini, Crnoj Gori su neophodni novi, veliki proizvodni objekti i nema razloga razvojne šanse tretirati sa dozom isključivosti. Ako nije trenutak u kojem se može lako obezbijediti finansiranje proizvodnje na ugalj, a sa druge strane se nameću prilike za zatvaranje finansijskih konstrukcija za sve vidove proizvodnje iz obnovljivih izvora, to ne znači odustajanje, znači samo konvencionalno djelovanje. Nema razloga da projekat vjetrolektrane na Gvozdu, hidroelektrana Komarnica ili Kruševo, ako se i za nju pokaže opravdanost čekaju, dok se pitanje uglja ne razriješi. Za dobre i elementarno isplative projekte novca ima u savremenoj energetici”, ističe Sekulić.

Podsjetila je da je u toku 2018. godine kroz programe finansijske i nefinansijske podrške Ministarstvo ekonomije podržalo 87 preduzeća u iznosu od 374.462 eura.

“Ministarstvo će u narednoj godini nastaviti sa podrškom biznis zajednici kroz Program za unapređenje konkurentnosti privrede koji će sadržati deset programskih linija koje imaju za cilj razvoj privrednih subjekata i povećanje njihove konkurentnosti koja treba da stvori snažan, konkurentan i izvozno orijentisan sektor malih i srednjih preduzeća. Ukupno opredijeljena sredstva za 2019. godinu za realizaciju programskih linija iznose 1,63 miliona eura”, naglasila je prva žena tog resora.

Osvrnula se i na Program „Kupujmo domaće“, ističući da je ostvaren kontinuirani rast prometa domaćih proizvoda u većini kategorija, a najveći rast prometa zabilježen je u kategorijama mlijeka i mliječnih proizvoda, jaja, mesa i mesnih prerađevina, kao i voća i povrća.

“Prema sprovedenom istraživanju nakon nekoliko mjeseci sprovođenja projekta, čak 17 odsto kupaca više i češće kupuje domaće proizvode u odnosu na period od prije godinu dana, što je, uzimajući u obzir činjenicu da se kupovne navike sporo mijenjaju, izvanredan rezutat i dobra osnova za dalji rad na podizanju svijesti potrošača o značaju kupovine domaćih proizvoda za jačanje domaće privrede i podizanje životnog standarda svakog građanina u Crnoj Gori”, zaključila je Sekulić.