Ukidanje kriznih poreza 2020.

Iako u 2019. godini nema povećanja minimalne zarade, dodatnog oporezovanja luksuza, a zadržavaju se krizni porezi na plate, veće akcize na gorivo i veći PDV… ministar finansija Darko Radunović tvrdi da se pozitivni efekti snažnog privrednog rasta, koji je rezultat ukupnog rada Vlade, osjećaju i na nivou standarda građana.

“Naravno, svjestan sam da je to daleko od onog što nam je potrebno i čemu težimo, ali je trend uočljiv, a ciljevi bez sumnje dostižni. Visok standard građana mora proisteći iz jakog, strukturnog utemeljenja tržišne ekonomije u dobro profilisanom, efikasnom i stimulativnom okruženju. Dakle, standard građana mora biti “krem” na razvojnom “kolaču” države. Sve druge postavke u kojima se standard kratkoročno povećava jednostranim mjerama, bez utemeljenja u ekonomskom napretku države, zapravo predstavljaju populističko politikanstvo, a ne zdravu ekonomsku politiku”, poručio je Radunović u intervjuu “Vijestima”. Radunović za 1. januar 2020. godine najavljuje ukidanje kriznog poreza na plate koji je “privremeno” uveden 2013. godine, a povećanje minimalne zarade i uvođenje njenog neoporezivog dijela u momentu kada budu sigurni da tim mjerama daju novi stimulans privredi koji će rezultirati povećanjem baze poreskih obveznika, novom dodatnom vrijednošću i povećanom zaposlenošću.

Ministar je kazao da sa nivoom sive ekonomije od oko 30 odsto BDP-a, prema analizama referentnih međunarodnih organizacija, država i dalje ima ozbiljan problem koji je kočnica dinamičnijem ekonomskom razvoju i privrednom rastu i da je za rješavanje tog problema potreban sistemski pristup Vlade, a ne samo rad inspekcijski službi i Poreske uprave.

Ni od 2019. nema povećanja minimalne zarade i uvođenja neoporezivog dijela zarade, a ni dodatnog oporezivanja luksuza… Kada će većina građana da osjeti efekte rasta BDP-a koji Vlada ističe kao uspjeh?

Vaše problemsko pitanje moramo posmatrati u okviru ukupnih rezultata Vlade, a oni su, bar kada je riječ o ključnim makroekonomskim pokazateljima, zaista dobri. Nakon rasta BDP-a u 2017. od 4,7 odsto i skoro pet odsto u prva tri kvartala 2018. možemo reći da imamo vidljiv i mjerljiv pozitivan ekonomski trend. On je ostvaren u okolnostima fiskalne konsolidacije koju sprovodimo, a koja treba da trajno stabilizuje državne finansije uz istovremeno omogućavanje ekonomskog rasta. To je izuzetno zahtjevan posao, a ja sam veoma zadovoljan što ga uspješno sprovodimo i što se kroz rast BDP-a stvaraju sve opipljiviji uslovi za približavanje standarda naših građana standardu u zemljama Evropske unije.

Treba li podsjetiti da smo, uz visok stepen finansijske discipline, imali rast investicija i države i privatnog sektora kojim je opipljivo povećana zaposlenost. Obezbijedili smo nove subvencione modele u poljoprivredi i preduzetništvu, unaprijedili saobraćajnu infrastrukturu, podigli nivo našeg zdravstvenog sistema i očuvali obim socijalnih davanja, uz stabilnost isplata plata u javnom sektoru i penzija i uz poboljšanu javnu uslugu građanima i privrednim subjektima.

Iako sve naše dosadašnje aktivnosti poboljšavaju prvenstveno infrastrukturni ekonomski prostor, vjerujem da se pozitivni efekti snažnog privrednog rasta osjećaju i na nivou standarda građana. Naravno, svjestan sam da je to daleko od onog što nam je potrebno i čemu težimo, ali je trend uočljiv, a ciljevi, bez sumnje, dostižni. Visok standard građana mora proisteći iz jakog, strukturnog utemeljenja tržišne ekonomije u dobro profilisanom, efikasnom i stimulativnom okruženju. Dakle, standard građana mora biti “krem” na razvojnom “kolaču” države. Sve druge postavke u kojima se standard kratkoročno povećava jednostranim mjerama, bez utemeljenja u ekonomskom napretku države, zapravo predstavljaju populističko politikanstvo, a ne zdravu ekonomsku politiku.

Ovo pominjem zato što ima mnogo segmenata u kojima bih i ja, kao građanin, volio da vidim brži i bolji rezultat. Jedan takav segment je povećanje minimalne zarade i uvođenje njenog neoporezivog dijela. No, makroekonomski posmatrano, takve mjere će biti moguće samo ako ne ugrožavaju sadašnju, teško dostignutu fiskalnu uravnoteženost. Drugim riječima, u onom momentu kada budemo sigurni da takvim mjerama dajemo novi stimulans privredi koji će rezultirati povećanjem baze poreskih obveznika, novom dodatnom vrijednošću i povećanom zaposlenošću, ove mjere će biti uvedene. U protivnom, njihovo uvođenje je prijetnja finansijskoj stabilnosti koja ima opravdanost samo u populističko-demagoškoj sferi. U svakom slučaju, građani mogu biti sigurni da mogućnost povećanja minimalne zarade i uvođenja neoporezivog dijela primanja, kao i niz drugih opcija, jeste predmet naše pažnje gotovo na dnevnom nivou, kroz različite modele vrednovanja, parametrizovanja i analize. Vjerujem da ćemo već u toku 2019. godine imati i neke konkretne iskorake u tom smislu.

Najavili ste poboljšanje svih fiskalnih parametara: Kada će biti ukinut krizni porez na zarade koji je uveden “privremeno” 2013. godine? Krizne mjere su podrazumijevale veći PDV, akcize na gorivo… Šta ćete s tim?

Iako se fiskalna strategija Vlade odnosi na period do 2021. godine, mi, fakat, već sada imamo ukupno bolju strukturu po svim ključnim fiskalnim parametrima. Da ne bih nabrajao, dovoljno je pogledati uporedne tabele, ne samo naše interne, nego i analize nezavisnih eksperata i međunarodnih institucija.

Ako strategiju posmatramo fokusirano, uočićemo da je naš osnovni cilj ubrzana tekuća fiskalna održivost, dostizanje suficita u odnosu na tekuću budžetsku potrošnju, očuvanje privrednog rasta i dovođenje javnog duga u silazni trend, tako da već 2022. godine on bude ispod mastrihtskog limita od 60 odsto BDP-a. Kod takve sublimacije ciljeva, periodično i kratkoročno odstupanje pojedinih parametara u odnosu na strateško planiranje nema veliki značaj ako ne remeti ukupnu ciljnu sliku. Činjenica je da ta slika nije promijenjena, odnosno da smo na dobrom putu.

U tom smislu, ako ne bude eksterno indukovanih iznenađenja, planiramo da “krizni porez” ukinemo već od 1. januara 2020. godine, odnosno da se vratimo na proporcionalnu stopu od devet odsto za sve zarade. Uz to, tokom cijele 2019. godine, sa svim zainteresovanim stranama i socijalnim partnerima ćemo raditi na optimizaciji poreskih zakona i radi njihove veće stimulativnosti, i radi usaglašavanja sa evropskim zakonodavstvom. Ovdje prvenstveno mislim na Zakon o porezu na dodatu vrijednost, Zakon o poreskoj administraciji i Zakon o porezu na dobit. No, naglašavam da polazište u tim razgovorima i analizama mora biti dalje jačanje fiskalne održivosti.

Cijeli intervju čitajte na portalu Vijesti