Poslodavci traže manje opterećenje na zarade: Ko bi bio dobitnik u toj situaciji?
Poresko opterećenje zarada je za poslodavce u Crnoj Gori u vrhu liste stvari koje im kvare dan. Pa valjda zbog toga veliki broj njih odlučuje da se povuče u sivu zonu i da svojim zaposlenim uplaćuje pola plate na ruke, da ih osigurava na minimalac ili da im nikako ne uplaćuje staž. Drugačije, tvrde, ne bi mogli opstati na tržištu. Iz poslodavačkih udruženja Novu godinu su čestitali zahtjevom da se smanji poresko opterećenje zarada, jer ćemo samo na taj način privući strane investitore, piše Pobjeda.
Iz tako formulisanog zahtjeva i obrazloženja jasno je da poslodavci ne namjeravaju da zadrže postojeći budžet fonda rada u svojim firmama u slučaju da država smanji opterećenje na zarade. A to onda znači da se smanjenje poreza i doprinosa neće odraziti na povećanje zarada zaposlenih, nego na povećanje dobiti poslodavaca.
Pri tome poslodavci tvrde da je, procentualno, opterećenje zarada u Crnoj Gori veće nego u EU i u okruženju. Ne pominju da su i prosječne crnogorske zarade osim u Srbiji, BiH i Makedoniji niže nego u EU i okruženju. A daleko je od istine i tvrdnja da su opterećenja na zarade kod nas najveća na kontinentu.
Kod nas porez i doprinosi na zarade iznose 33 odsto bruto plate. Ako tome dodamo prireze, članstva poslodavca u PKCG, zaposlenih u sindikatu, doprinos Fondu rada i taksu kao posljedicu odluke poslodavca da ne zaposli invalide, onda taj procenat iznosi 40,25 odsto.
Kako Eurostat i zvanična statistika kod komšija ne uračunava prireze, naknade za članstva i slično, zadržaćemo se na 33 odsto da bi mogli da se poredimo sa članicama EU i komšiluka. U BiH to opterećenje je 60 odsto, u Srbiji 47,8, u Hrvatskoj 36,5, a u Sloveniji 42,3 procenta. U Austriji od 100 eura plate država uzme 47,1 odsto, u Njemačkoj 49,4, u Italiji 47,8, u Mađarskoj 48,2, u Francuskoj 48, u Finskoj 43,8, Slovačkoj 41,5, Češkoj 43, Švedskoj 42,8, Belgiji 54 odsto. Ima i zemalja sa nižim postotkom izdvajanja za državnu kasu kao što su Švajcarska (21,8), Irska (27,1, UK 30,8, Holandija 37,5).
Prosjek Evropske unije, u kojoj Crna Gora još nije, ali se nadamo da će biti, je 36 odsto. Koliko je to u novcima? U Sloveniji, gdje je prosječna plata neto 1054 eura, porezi i doprinosi su 445,8 eura. U Hrvatskoj, uz neto platu od 870 eura, porez i doprinosi su 317 eura, a kod nas, uz 510 eura prosječne plate, poresko opterećenje je 251 euro.
U ovim zemljama, a naročito u EU, međutim, svi poslodavci plaćaju ovaj procenat dažbina na zarade svojih zaposlenih. Kod nas to, međutim, nije slučaj. Puni porez i doprinose na zarade u ovoj državi plaćaju samo firme koje su na Bijeloj listi Poreske uprave. Ostali su u sivoj zoni. Uz to, država je smislila nekoliko načina da olakša teret firmama koje ne mogu poslovati ako moraju da izmire sve zakonske obaveze. Poreska uprava omogućava poslodavcima beskamatno kreditiranje na nivou godine, tako što porez i doprinose, sve do lani, nijesu morali da plaćaju mjesečno, već na kraju marta naredne godine.
Od prošle godine na poreski dug im se zaračunava devet odsto na kraju godine, što je i dalje manje od bankarskih kamata. Postojalo je i nepisano pravilo po kojem poslodavce koji ne šalju poreske prijave tokom godine Poreska uprava ne vodi kao dužnike, jer nije evidentirala njihovu poresku obavezu, pa su mogli komotno da učestvuju na državnim tenderima. Jedino nijesu mogli na Bijelu listu.
Ne treba zaboraviti od doprinosa na zarade finansira se liječenje bolesnika, isplata penzija ljudima koji su radili i od čijih je plata trebalo da se redovno puni penzioni fond. Ako poslodavci nijesu u stanju da to finansiraju uredno i da se na taj način oduže zajednici u kojoj im je omogućeno da posluju, ne trebaju nam njihovi pojedinačni izleti u vidu sporadičnih humanitarnih akcija, zaključuje Pobjeda.
