Zašto Crnogorci nijesu preduzetničkog duha: U najmanje 50% slučajeva krivi su geni

Podijeli

Crnogorci nijesu poznati kao preduzetničkog nacija iako posljednju deceniju imamo više svijetlih primjera, posebno među mlađom generacijom.

”Stara garda” Crnogoraca važi za lijene ljude koji samo gledaju gdje da se “uhljebe”, dobiju “rješenje za stalno” i čekaju penziju. Zašto je to tako, mogli bi da osvijetle rezultati posljednjih istraživanja.

Naime, profesor Nikolaus Franke, čelnik Instituta za preduzetništvo i inovacije na bečkoj poslovnoj školi WU Executive Academy govori za Poslovni dnevnik o povezanosti genetike i preduzetništva, objašnjava kako njihova poslovna škola podstiče razvoj preduzetništva kod polaznika i kako im pomažu u razvoju njihovih preduzetničkih ideja.

Koliko su geni povezani s preduzetništvom?

Sprovedeno je internacionalno istraživanje povezanosti gena i preduzetništva, a rezultati su važni i slični u gotovo svim zemljama. Ako su vam roditelji preduzetnici, imaju svoju firmu ili su samo pokrenuli preduzeće, velike su šanse da ćete i vi ići tim stopama, rezultat je desetak odsto u Austriji i sličan je za većinu evropskih zemalja. Nema sumnje da poslovni put vaših uzora ima velik uticaj na to kako ćete gledati na svoju poslovnu budućnost i način na koji ćete o tome razmišljati. Upravo zbog toga na našim predavanjima i seminarima imamo niz takvih primjera i priča jer su nam one bliske.

Posebno su zanimljivi rezultati s blizancima, odgajaju ih isti roditelji, rastu u istom okruženju i jedno od njih je gotovo uvijek slijedilo put roditelja. Jednojajčani imaju veću vjerovatnost da će slijediti roditelje i jasno je da na to ne utiče okolina i vaspitanje već genetika.

U skandinavskim zemljama imaju posebne baze podataka i za to, dokazujući da geni utiču barem 50 odsto na poslovne odluke i put koji ćemo odabrati. To nije iznenađujuće jer takvih primjera ima i na drugim poljima, u sportu, muzici, likovnoj umjetnosti. Govorimo o vjerovatnosti, ne o sigurnosti jer ne postoji gen za preduzetništvo poput, na primjer gena koje će vam odrediti boju očiju i ostalih fizičkih karakteristika.

Na koje načine na vašem fakultetu podstičete preduzetništvo kod studenata?

Trudimo se da oni postanu svjesni svojih potencijala i da ideja preduzetništva bude popularna među našim polaznicima, razgovaramo s njima, individualno i u grupama. To je problem u mnogim kontinentalnim evropskim zemljama koje nijesu svjesne vrijednosti i važnosti preduzetništva i važnosti razvijanja preduzetničkog duha kod ljudi. Hrabrost, ekstrovertiranost, kreativnost , potreba za dokazivanjem sve su to osobine koje su potrebne za uspješnog preduzetnika. Iz toga proizlazi da mi na fakultetima i u obrazovnim institucijama pokušavamo aktivirati taj potencijal. To nijesu osobine koje dolaze same od sebe, treba ih razvijati i podsticati. Nedavno smo imali projekt u kojem smo poslali naše studente u škole da djeci približe preduzetništvo i ideju da samostalno naprave projekt, pokažu inicijativu i da nađu kreativno rješenje. Preduzetništvo treba razvijati od malih nogu.

Kako biste vi objasnili što danas znači biti preduzetnik?

Ključne su dvije stvari, uočiti priliku, a kad to učinite, aktivirati se i iskoristiti je i to tako da iz toga izvučete najbolje što možete i znate. Bez toga nijeste preduzetnik.

Ne smijete razmišljati o tome kako bi neko mogao iskoristit tu priliku, vi morate biti ti koji će je iskoristiti. Tržišta i stanje na tržištu stvaraju prilike i vi ih samo trebate naći i biti odvažni. Ipak, ne treba ići ni u krajnosti jer u preduzetništvu ne trebate biti kockari, već svaki korak promisliti i tražiti pomoć ako je potrebno.

Magične formule i recepta nema, ali hrabrost je ključna. Napravili smo istraživanje s našim studentima, mjerili smo njihove sposobnosti prepoznavanje prilike na vrlo standardizovani način, i zatim smo to ponovili nakon što su proveli semestar u inostranstvu. Čak 70% njih pokazalo je razvijenije sposobnosti nakon tog semestra. Kasnije smo napravili isto testiranje i s onima koji nijesu proveli semestar vani i u drugom mjerenju nije bilo promjene. To je dokaz da iskustvo mijenja vašu percepciju i sposobnosti, kad vidite nešto novo, nove prilike tržišta i stvaranja novih proizvoda. Ti rezultati su posebno zanimljivi jer se danas na migracije gleda kao na nešto loše što moramo zaustaviti, a to je zapravo samo jedan od načina stvaranja boljih preduzetnika i širenja njihovih znanja.

Cijeli intervju čitajte na portalu Poslovnog dnevnika