Javni dug u EU: Najmanje zadužena Estonija, najviše Grčka

Udio javnog duga u bruto domaćem proizvodu (BDP) na nivou Evropske unije i eurozone smanjen je u trećem kvartalu 2018. godine, pri čemu je Hrvatska među zemljama s njegovim najvećim padom i na kvartalnom i godišnjem nivou, prenose hrvatski mediji detalje najnovijeg izvještaja Eurostata.

U trećem tromjesečju 2018. javni dug u EU, iskazan udjelom u BDP-u, smanjen je za 0,1 postotni bod u odnosu na prethodno tromjesečje, na 80,8 posto.

U odnosu na isti period prošle godine, javni dug EU smanjen je za 1,7 postotnih bodova.

Na nivou 19-člane eurozone, grupe zemalja koje koriste euro, udio javnog duga krajem trećeg kvartala iznosio je 86,1 posto BDP-a i bio je za 0,2 postotna boda manji na kvartalnom nivou, dok je u odnosu na treći kvartal 2017. godine smanjen za 2,1 postotni bod.

Grčka je krajem trećeg kvartala imala najveći javni dug iskazan udjelom u BDP-u, od 182,2 odsto. Slijede Italija, sa 133 odsto, Portugal, sa 125 odsto, Kipar, sa 110,9 odsto te Belgija sa 105,4 odsto.

Daleko najmanji javni dug iskazan udjelom u BDP-u prema Eurostatovom izvještaju u trećem kvartalu zabilježila je Estonija, od 8 odsto. Slijede Luksemburg, s 21,7 odsto i Bugarska, s 23,1 odsto.

U poređenju s drugim kvartalom 2018., u šest članica je udio duga narastao, u 19 ih je smanjen, a ostao je nepromijenjen u tri zemlje članice. Najviše je porastao na Kipru, za 6,9 postotnih bodova i u Grčkoj, za 4,8 postotnih bodova.

U grupi zemalja s najvećim padom udjela javnog duga u BDP-u na kvartalnom nivou nalaze se Malta, s 3,1 postotni bod manjim udjelom, Slovenija i Hrvatska, s po 1,6 postotnih bodova nižim udjelom, Mađarska i Češka, s njegovim padom za po 1,4 postotna boda kao i Holandija i Poljska, s nižim udjelom za 1,1 odnosno jedan postotni bod.

Na godišnjem nivou, udio duga u BDP-u porastao je u četiri zemlje, a smanjen je u 24 zemlje članice.

Kipar i Grčka prednjačili su i u njegovom povećanju na godišnjem nivou, sa skokom za 9,7 postotnih bodova i 7,4 postotna boda. Slijede Velika Britanija, s rastom udjela javnog duga za 0,4 postotna boda i Slovačka, za 0,1 postotni bod.

Najveći pad udjela javnog duga u BDP-u zabilježila je Slovenija, za 8 postotnih bodova. Slijede Malta, s padom za 6,8 postotnih bodova, Portugal, za 4,6 postotnih bodova, Austrija, za 4,3 postotna boda, Litvanija, za 4,2 postotna boda, Holandija, za 4,1 postotni bod, te Irska i Hrvatska, s udjelom nižim za po četiri postotna boda.