Crnogorske kladionice nikome ne smetaju
Pripremaju se izmjene Zakona o igrama na sreću, ali nema inicijative da se zabrani rad kladionica, kao što se nedavno desilo u susjednoj Albaniji.
Prihodi od koncesija iznose osam miliona eura, dok poreski nisu precizni jer vlasnici kladionica obično imaju i drugi biznis. Najčešći ulozi crnogorskih kladioničara mali su, euro ili dva, ali tu je, prema ocjeni stručnjaka, opasnost da klađenje pređe u zavisnost, javlja portal RTCG.
Kompanija s Malte 1995. otvorila je prve kladionice u Njemačkoj i Austriji, a onda se biznis širio pa danas najviše uplatnih mjesta ima u Evropi, u Bosni i Hercegovini čak 3200, a Albanija je zvanično početkom ove godine zatvorila 4300 kladionica.
“Za sada nije bilo inicijativa za zabranu rada u Crnoj Gori, međutim novi zakon je u pripremi i trebalo bi da otkloni sve nedostatke. Stoga nemamo konačan odgovor na ovo pitanje”, saopštili su iz Uprave za igre na sreću.
Kod nas priređivači plaćaju koncesione naknade, navode u Upravi za igre na sreću.
“Priređivači kladioničarskih igara su u 2018. uplatili u državni budžet gotovo osam miliona i 300 hiljada eura,” istakli su iz Uprave.
Pored koncesione nagrade, priređivači igara na sreću imaju obavezu uplate poreza i doprinosa. Evidentirana su 72 obveznika odnosno 1356 objekata.
Milica Vuletić iz Poreske uprave kaže da ne postoji evidencija o zaposlenima u kladionicama i kazinima.
“Trenutan broj osiguranika iznosi 2086, prosječna bruto zarada 342 eura,” kazala je Vuletić.
“Treba obratiti pažnju da klađenje ne preraste u zavisnost. Suma je manje bitna kada to preraste u zavisnost. Kako se otrgnuti od te zavisnosti, malo je onih koji to zaista uspiju”, rekao je sociolog Srđan Vukadinović.
Klađenje uživo zabrenjeno je u Danskoj, Rumuniji, Sloveniji, Francuskoj, Njemačkoj i Poljskoj.
Osim što je Albanija od Nove godine kockanje dozvolila samo u hotelima s 5 zvjezdica, u Hrvatskoj su pokrenute zakonske izmjene kojima će se zabraniti online klađenje, zbog izbjegavanja poreza.
