Šta prije Smokovca i poslije Mateševa: Da li će Crna Gora imati snage za nastavak gradnje autoputa Bar-Boljare

Kineski kredit za autoput u iznosu od skoro 700 miliona eura za gradnju 41 kilometra autoputa od Smokovca do Mateševa, uz državni udio od 120 miliona eura, a uz dodatne troškove, značajno su uzdrmali crnogorske javne finansije.

Dramatičan rast javnog duga bio je i povod Međunarodnom monetarnom fondu da upozori da će nastavak gradnje biti upitan, jer nakon ovakvog zaduživanja novo neće biti moguće.

Da li je projekat autoputa preskupi kapric crnogorskih vlasti

Doseći do vrha masivnih betonskih stupova koji se nadvijaju iznad crnogorskog kanjona rijeke Morače uspjeh je kineskih radnika, koji grade državni autoput kroz jedan od najnepristupačnijih terena u južnoj Evropi, opisala je ranije Al Jazeera Balkana u reportaži o jednom od najmonumentalnijih projekata u ovom dijelu Evrope.

Vlada Crne Gore je 165 kilometara dug autoput opisala kao projekat kojeg krase impresivni mostovi i dugački tuneli, “konstrukcije vijeka i put u moderno doba”.

Autoput je dizajniran da poveže luku Bar na crnogorskoj jadranskoj obali sa susjednom Srbijom, linija koja prolazi kroz sjeverni planinski dio Crne Gore završena je i Vlada se suočava s novim izazovom.

Kineski zajam za izgradnju prve faze povećao je dug Crne Gore i prisilio Vladu da podigne poreze, zamrzne plate u javnom sektoru i ukine benificije majkama, kako bi doveli finansije u red.

Uprkos ovim mjerama, državni dug Crne Gore dosegao je 80 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Dug je u septembru 2018. probio psihološku granicu od tri milijarde i tako relativizovao visoke stope ekonomskog rasta.

Debata o kineskom uticaju

“Postavlja se veliko pitanja na koji način će oni završiti projekat”, rekao je zvaničnik Evropske unije, koji želio ostati anoniman.

“Njihov fiskalni prostor se nevjerovatno smanjio. Nastave li ovako, udaviće se. I kako sada stvari stoje, ovo je autoput koji vodi prema ničemu”, dodao je on za Al Jazeeru.

Autoput se našao i u srcu intenzivne debate o kineskom uticaju u Evropi, jednako među zemljama EU i onima koje žele pristupiti zajednici, među koje spadaju Crna Gora i njeni susjedi u regiji zapadnog Balkana – Srbija, Makedonija i Albanija. A nedavno i Hrvatska, koja je posao gradnje Pelješkog mosta dodijelila istoj kineskoj firmi koja gradi i autoput u Crnoj Gori. Brisel na to ne gleda sa simpatijama ne samo zbog toga što je Hrvatska zemlja članica EU, već što se taj projekat financira iz evropskih fondova.

Crna Gora je prva država u Evropi koja se našla u ovakvoj situaciji, i to u vrijeme kada se Vlada našla pod pritiskom zbog promovisanja autoputa kao načina da nacija dosegne bolju budućnost.

“Ovaj autoput je velika stvar za Crnu Goru. Podsjeća narod na [dugogodišnjeg predsjednika bivše Jugoslavije Josipa Broza] Tita i na vrijeme velikih socijalističkih projekata u regijiu”, kaže Mladen Grgić, pozivajući se na bivšeg jugoslovenskog komunističkog lidera.

“To je zamka. Sada, kada je projekat pokrenut, ne može se zaustaviti, bez obzira koliko štetan mogao biti. Iskreno, oni i ne žele to”, kaže Grgić, autor studije o autoputu iz 2017. godine.

Projekat zagovarao Milo Đukanović

Ideja gradnje autoputa od obale do Srbije datira od 2005, u godini prije nego je Crna Gora izglasala nezavisnost.

Projekat je zagovarao Milo Đokanović, koji je obnašao predsjedničku ili premijersku dužnost neprekidno od 1991. godine.

Vlada se nada da će autoput donijeti ekonomski rast nerazvijenim dijelovima zemlje na sjeveru, pospješiti trgovinu sa Srbijom i poboljšati sigurnost na putevima, jer su planinski putevi zloglasno opasni.

Shvativši da ima malo prostora za podizanje novog kredita, Vladine opcije za gradnju u tri faze su veoma limitirane.

Opcija koja se sada favorizuje je javno-privatno partnerstvo, u kojem će strani partner izgraditi i rukovoditi autoputom, onda upravljati njime pod koncesijom sljedećih 30 godina, kako bi povratio svoju investiciju.

Kineska kompanija za izgradnju puteva i mostova, velika kompanija u državnom vlasništvu, koja gradi prvu sekciju autoputa, potpisala je memorandum o razumijevanju u martu, izrazivši želju da kompletira izgradnju puta na bazi javno-privatnog partnerstva. Da li će se to i desiti, znaćemo nakon završetka gradnje prioritetne dionice, znači – krajem 2020. godine.

Investitor.me/Al Jazeera Balkans