Direktor NLB banke traži trostruko povećanje plate, na pola miliona eura godišnje
Direktor najveće slovenačke banke zatražio je da mu uprava poveća platu na trostruki iznos u odnosu na sadašnju, pravdajući to činjenicom da banka više nije u isključivom vlasništvu države, prenose u utorak tamošnji mediji.
Kako navodi ljubljansko “Delo”, direktor Nove Ljubljanske banke (NLB) Blaž Brodnjak (45), koji je na toj poziciji od 2016, zahtijevao je od banke, koja je nakon privatizacije krajem prošle godine u većinskom vlasništvu stranih fondova, dok država u njoj i dalje ima 35-postotni udio, da mu se godišnja bruto plaća sa sadašnjih 160.000 eura poveća na 500.000, o čemu uprava i vlasnici još nijesu donijeli odluku, jer čekaju rezultate komparativne analize o plaćama u slovenačkom bankarstvu, piše vodeći slovenski list.
Brodnjak se u zahtjevu poziva na činjenicu da se za plate u toj banci više ne može primjenjivati poseban zakon iz 2010. godine kojim su uvedene restrikcije, odnosno limiti, za najveće plaće vodećeg kadra u državnim bankama, te da banka pod njegovim vođstvom zadnjih nekoliko godina, umjesto ranijih gubitaka, ostvaruje visoku dobit.
Osim toga, tvrdi da neke manje banke u privatnom vlasništvu, pa čak i stambeno-kreditne zadruge i štedionice koje posluju u Sloveniji, imaju ljude na upravljačkim pozicijama koji su bolje plaćeni od njega i njegovih kolega u najvećoj slovenačkoj banci, koja posluje i u Crnoj Gori.
Uprava će o Brodnjakovom zahtjevu odlučivati nakon što dobije na uvid posebnu naručenu analizu o razmjerima plata u bankarskim i sličnim ustanovama.
Iako je na čelo NLB-a došao nakon što je ona isplivala iz krize i nakon što je sanirana u okviru državnih subvencija za otklanjanje posljedica loših kreditnih plasmana 2013. godine, Brodnjaka i druge istaknute bankare i dalje prati glas da su nekadašnji gubici u bankama nastali jer su banke djelovale kao “bankomati” političara, odnosno njihovih poslovnih prijatelja, te da su dugovi onda socijalizovani, odnosno pokriveni sredstvima poreskih obveznika.
U okviru sanacije slovenačkih banaka 2013. godine one su zbog spašavanja bilanci od loših kredita dokapitalizovane sa oko 5 milijardi eura pa zadnjih nekoliko godina posluju s visokim dobicima. Zbog gubitaka iz ranijih godina sprovedeno je više parlamentarnih istraga, a još nijesu završena suđenja nekolicini bankara koji su optuženi za malverzacije iz tog vremena.