Otkazi zbog digitalizacije: Svake godine 1.000 bankara manje
Svaka poslovna banka u Srbiji od 11. februara je dužna da na sajtu omogući pristup za primjedbe klijenata nezadovoljnih radom matične banke. Odmah po prijemu prigovora banka ima obavezu da korisniku potvrdi prijem i odgovori na reklamaciju.
“Banke su dužne da omoguće link na osnovu kojeg korisnik može direktno da bude prebačen na odgovarajuću stranicu, gdje će popuniti prigovor i proslediti banci. Takođe smo omogućili korisnicima koji koriste e-banking i m-banking da na osnovu ovih aplikacija direktno prosljeđuju prigovore banci”, rekao je Bojan Terzić, direktor Sektora za zaštitu korisnika NBS-a.
Međutim, digitalizacija, spajanje finansijskih institucija i drugi trendovi na bankarskom nebu doprinijeli su da se od 2008. do danas broj službenika u tim institucijama smanji za 10.000 osoba, piše beogradski Alo.
Da su građani dobro prihvatili elektronsko bankarstvo, potvrđuju podaci jedne poslovne banke, prema kojima je broj zahtjeva za kredit podnijetih online u 2018. bio čak pet puta veći u odnosu na prethodnu godinu.
Prije 10-15 godina, kada je bankarski sektor u Srbiji radio punom parom, a kreditna aktivnost ubrzano rasla, posao u banci bio je jedan od najpoželjnijih. Smanjenje broja banaka, konkurencija, nove tehnologije i automatizacija sve većeg broja procesa svjedoče da su se vremena promijenila, a da banke danas češće otpuštaju stručnjake nego što ih zapošljavaju.
U tom sektoru broj zaposlenih je rastao iz godine u godinu sve do 2008, kada je dostigao 32.342 radnika. Međutim, te godine je u svijetu i regionu počela kriza, pa je broj bankara otad konstantno u padu, a na kraju 2018. godine na platnom spisku banaka u Srbiji bilo je svega 23.067 zaposlenih. U prethodnih 10 godina u bankarskom sektoru je oko 1.000 ljudi godišnje ostajalo bez posla, a takav trend će se nastaviti, tvrde stručnjaci.
Počelo sa bankomatima
Bankomati su prve mašine koje su smanjile obim posla zaposlenih u bankama. Danas brojne aplikacije građanima omogućavaju da pametne telefone i kompjutere, osim za provjeru stanja i transakcije, koriste kao „filijale“ za otvaranje računa i uzimanje kredita, a tradicionalne poslovnice banaka sve više preuzimaju savjetodavnu ulogu. Ovo potvrđuju podaci jedne banke, koja je 2018. godine odobrila pet puta više kredita online u odnosu na prethodnu godinu.
“Podaci govore da je sve više klijenata koji zahtjeve za kredite podnose online. Zahtjev za keš ili refinansirajući kredit građani mogu podnijeti za samo 15 minuta, u bilo kojem trenutku. Kontakt sa bankom odvija se putem sajta ili mejla, a društvene mreže postaju redovni kanali komunikacije između potencijalnih klijenata i banke”, kažu iz ove banke.
Zoran Grubišić, profesor Beogradske bankarske akademije, objašnjava da smanjenje broja radnika u bankama jeste izazov digitalne ekonomije, ali da se broj službenika smanjivao i u procesima preuzimanja tih institucija.
“S jedne strane, banke zadovoljavaju potrebe korisnika, kojima se izlazi u susret kako bi imali što više slobodnog vremena, dakle – da završavaju sve online, a ne da dolaze u filijale i gube vrijeme u redovima. Tendencija je da u budućnosti više ne postoje, na primjer, kreditna odjeljenja, već da službenici rade od kuće i zakazuju razgovore sa klijentima preko Skajpa. Na taj način banka dodatno smanjuje svoje troškove. Naime, banke više nemaju one zarade, obim aktivnosti i prihode koje su imale prije 10 godina. Možemo očekivati da će se trend sve manjeg broja zaposlenih u bankarskom sektoru nastaviti”, navodi on i dodaje na koji su način bankari ostajali bez posla:
“Kad dolazi do preuzimanja ili spajanja banaka, smanjuje se broj zaposlenih, jer nemate više potrebu za paralelnim računovodstvom, finansijama, to se sve spaja – jedna centrala, a klijenti se preuzimaju”.