Naučnici gledaju na sat: “Megakatastrofa” je neizbježna
Tokom vikenda je američki investitor Voren Bafet objavio svoje godišnje pismo u kojem je upozorio na mogućnost nečeg “Velikog” – velikog uragana, potresa ili cyber napada nakon kojih će uragani Katrina i Majkl izgledati kao patuljci, prenio je Business Insider.
Iako je rekao da bi se takva katastrofa mogla dogoditi sjutra ili tokom nekoliko decenija, upozorio je da je ona neizbježna i da će gubici biti “vrlo veliki”.
“Kada dođe do takve megakastrofe, pretrpjećemo naš dio gubitaka i oni će biti veliki – vrlo veliki”, napisao je Bafet, prenosi Poslovni dnevnik.
Iako bi se takva katastrofa mogla dogoditi sjutra ili nakon nekoliko decenija, jedno je sigurno, rekao je: katastrofa je neizbježna. Ipak, Bafet je napisao da ima plan za takav ishod.
“Za razliku od mnogih drugih osiguravača, mi ćemo već idući dan gledati kako nadograditi naš posao”, poručio je u pismu.
Koliko još do katastrofe?
Bafet je naveo da katastrofa može biti prirodna ili može biti nešto iznenađujuće, poput cyber napada, ali stručnjaci već decenijama upozoravaju na prvi scenarij.
Posljednjih godina zabrinutost od velike katastrofe dolazi od geologa, seizmologa i drugih naučnika, najviše zbog dvije stvari. Prvo, pojavljuju se brojni dokazi o mijenjanju klime zbog ljudskog uticaja, a koji se mogu iščitati iz učestalih požara, suša, uragana i cunamija. Drugo, naša sposobnost da predvidimo i modeliramo rizik od nadolazećih prirodnih katastrofa se stalno poboljšava.
Naučna autorka Ketrin Šulc podstakla je pažnju javnosti 2015. godine s esejem u “New Yorkeru” pod nazivom “Stvarno veliki”, u kojem opisuje kako bi zemljotres mogao uništiti veliki dio obalnog sjeverozapada Sjeverne Amerike.
“Ruka geološkog sata je negdje u pokretu polaganog čišćenja. Širom regije, seizmolozi gledaju na svoje satove, pitajući se koliko dugo imamo i što ćemo učiniti, prije nego što geološko vrijeme dostigne naše”, napisala je ona.
Iako neke prirodne katastrofe nijesu naša krivica, one se generalno dodatno pogoršavaju problemima kao što su brzopleto građenje, loše planiranje, neuspjeh ulaganja u zdravstvenu infrastrukturu i zaštitu životne sredine, te pretjerano oslanjanje na prljavo fosilno gorivo, tvrde stručnjaci.
A ishodi – koji uključuju rušilačke uragane, zemljotrese koji tresu tlo, poplave i porast nivoa mora – na kraju će uticati na svakoga.
“Zaključak je da će biti loše svugdje. Radi se o tome ko će se organizovati u vezi toga”, izjavio je prije dvije godine Brus Riordan, direktor Instituta za klimatsku pripremu pri Univerzitetu Berkeley u Kaliforniji.
