Ministarstvo ekonomije: I prosječno britansko domaćinstvo troši oko 300 kilovata struje mjesečno

Povodom tvrdnji MANS-a da je nemoguće uklopiti se u potrošnju od 300 kilovat sati električne energije mjesečno, kako bismo struju plaćali po nižoj tarifi, reagovalo je Ministarstvo ekonomije.

Oni su nazvali apsolutno netačnom tvrdnjom da „ko namjerava da struju plaća po nižoj tarifi i troši do 300 kilovat sati mjesečno moraće da se odrekne brojnih električnih uređaja…“

Novom odredbom Uredbe o naknadi za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora i visokoefikasne kogeneracije, prvih 300kW će svi potrošači plaćati po staroj cijeni, bez obzira na ukupnu konačnu potrošnju. Nema obaveze odricanja od bilo kakvog komfora, poručuju iz Ministarstva.

“Potrošnja od 300 kWh mjesečno, za koju se u Crnoj Gori plaća račun od oko 30 eura, prema zvaničnim podacima Eurostata, predstavlja sredinu prosječnog mjesečnog opsega potrošnje električne energije u domaćinstavima na nivou Evrope”, navodi se u saopštenju.

Navode da, prema istraživanju zvaničnih britanskih institucija (Department for Environment, Food and Rural Affairs i Department of Energy and Climate Change), potrošnja električne energije prosječnog britanskog domaćinstva iznosi 3,638kWh godišnje odnosno 303kWh mjesečno.

“Ova potrošnja obuhvata zadovoljenje prosječnog britanskog komfora i obuhvata sve potrebe savremenog domaćinstva za električnom energijom. Uz dužno poštovanje računice MANS-a, radi se o značajno referentnijem izvoru podataka”, dodali su iz Ministarstva ekonomije.

Prilikom određivanja praga od 300 kWh, vodilo se i računa, kako se dodaje, o činjenici da se dobar dio domaćinstava u centralnom i južnom dijelu Crne Gore grije korišćenjem električne energije, što ukupnu mjesečnu potrošnju tokom nekoliko zimskih mjeseci značajno uvećava.

“Međutim, poređenjem dodatnog troška po ovom osnovu, sa troškom koji bi domaćinstva svakako imala korišćenjem drugih energenata (drvo, pelet) konstatovano je da se električna energija i dalje nalazi na listi jeftinijih izvora grijanja, iako to nije uobičajena praksa razvijenih društava”, stoji u saopštenju.

Uporedni podaci pokazuju da, čak i u sistemima sa razvijenim gradskim grijanjem, u našem neposrednom susjedstvu, ovaj trošak za stan od 50 kvadrata iznosi oko 50 eura mjesečno, tokom cijele godine, odnosno preko 100 eura mjesečno svedeno na zimsku sezonu.

Iz Ministarstva tvrde da račun za električnu energiju preko 120 eura u Crnoj Gori plaća tek svako četrdeseto domaćinstvo.

“Prilično je jasno da poređenje sa najrazvijenijim društvima i prilagođavanje politika socijalno najosjetljivijim, a ne najglasnijim kategorijama stanovništva, ne vodi u prošli vijek. Nemamo pravo kao društvo da električnu energiju činimo socijalnom kategorijom, vještački je subvencionirajući čak i za one potrošače koji nijesu u stanju socijalne potrebe”, navodi se u saopštenju.

Aktuelno rješenje prilagođeno je potrošnji oko 60% mjernih mjesta iz kategorije domaćintsava, od čega 80% na sjeveru Crne Gore, pojasnili su iz Ministarstva.

“Uvažavajući čak i argument da u ovom procentu postoji značajan broj povremeno posjednutih stambenih jedinica, dodatnom analizom dolazi se do podatka da oko stalno posjednutih 40% domaćinstava troši do 300kWh sati mjesečno, što je u potpunosti u skladiu sa pretpostavkom iz navedenih istraživanja i poklapa se sa očekivanim brojem domaćinstava koja se ne griju korišćenjem električne energije. Upravo ova domaćinstva, mahom u gradovima na sjeveru i ruralnim krajevima širom zemlje, bila su predmet posebne pažnje Ministarstva”, navodi se u saopštenju.

Vlada će, kako se dodaje, nastaviti da pomaže plaćanje računa za utrošenu električnu energiju svima kojima je to neophodno, a kojih je trenutno oko 17,000 u Crnoj Gori.

“Ali isto tako, odgovornim kreiranjem politike nastaviće da podstiče racionalno korišćenje energije i energetsku efikasnost. Samo na taj način imamo šansu da svoje navike i načn života približimo željenom standardu razvijenih evropskih zemalja”, preciziraju iz Ministarstva.

Novim rješenjem ispravljena je, kako se navodi. višegodišnja anomalija, zbog koje su potrošači koji troše manje, jer ne mogu da priušte više ili su energetski efikasniji, plaćaju skuplji kilovatsat od onih koji troše više.

“Uvođenjem praga na 300kWh postignuto je upravo suprotno – da na računu od 30 Eura kilovatsat bude najjeftiniji, ali i da račun korisnika koji potroši 50 eura sadži jeftiniji kilovatsat od onoga koji potroši 100 ili 150 eura mjesečno. Na ovaj način se suštinska potreba svakog razvijenog društva da pažljivo troši raspoloživu energiju, ne prenosi na osnovne potrebe, ali svakako stimuliše racionalniji odnos potrošača koji najviše troše”, objašnjavaju iz Ministarstva.

Zaključuju da je Ministarstvo u predhodnom periodu iniciralo komunikaciju sa nevladinim sektorom po ovom pitanju, kako je i konstatovano u tekstu MANS-a, “i da i dalje ostajemo na raspolaganju za dalju otvorenu diskusiju na ovu temu a posebno za svaki vid stručne rasprave, koja je u prethodnom periodu izostala”.

O MANS-ovim tvrdnjama čitajte u posebnoj priči:

Kao u stara vremena: Kako izgleda život sa 300 kilovata mjesečno